ZADAR – Grad Zadar nema strategiju kulturnog razvoja, ona je izrađena za nezavisnu kulturnu scenu, a radi se i za kulturu Zadarske županije kako bi se apliciralo prema fondovima EU, čulo se to jučer na tribini pod nazivom.’Grad i kulturna politika’ u MAS-u trajala dva i pol sata u organizaciji Platforme pokret otpora.
Za javne potrebe u kulturi daje se sve manje novca, a Zadar je kao županijsko središte pretposljednje u Hrvatskoj, nakon Pazina, po izdvajanju za kulturu u odnosu na ukupan proračun. Prije dvije godine u zadarskom proračunu je za plansku dokumentaciju Centra za mlade bilo predviđeno dvostruko više novca nego li za programe nezavisne scene. Pula, grad koji je nešto manji od Zadra, a postoji preko 3 000 godina, ima pet kulturnih vijeća, od kojih je jedan za nove medijske kulture. Sve to i još i više iznijela je u svojoj prezentaciji dr. Željka Tonković koja je zajedno s Nenadom Pepićem napisala strategiju razvoja izvaninstitucionalnog kulturnog života Zadru. Pepić je podsjetio na sjajan projekt Artikulture u kino Pobjedi, a da javnost još uvijek ne zna je li prekinut zbog toga što Grad nije želio ili imao novca za plaćanje režija u tom javno-privatnom partnerstvu.
Ali je zato javnost saznala na samoj tribini kako Odjel za kulturu, suprotno zakonskoj obavezi, ne obavještava sudionika javnog poziva jesu li i koliko su dobili novca za svoje programe. To nije transparentno niti na internetskoj stranici Grada Zadra, što je nezakonito ponašanje na koje je upozorila Dea Vidović, upraviteljica nacionalne Zaklade Kultura nova. Zato svi oni mogu zvati telefonom u odjel i svatko od zaposlenika će im reći tu informaciju, kazala je Branka Radman, dugogodišnja pročelnica za kulturu. To je bio njen odgovor na pitanja zbog čega ti podaci nisu javno objavljeni i transparentni kao u Županiji.
Aktualni pročelnik za kulturu Radovan Dunatov nije dao pak odgovor na pitanje zbog čega Grad nema strategiju. Za njega je to godišnji program, koji se, istina bog, uz donošenje proračuna, ponavlja iz godine u godinu.
Sve ostalo, osim bogatog iskustva koje je Zadranima na vrlo jasan način prenio Dubrovčanin Slaven Tolj, sadašnji ravnatelj Muzeja za suvremenu umjetnost u Rijeci, već je poznata pjesma aktera nezavisne scene u Zadru. Postoji li svijest o potrebi te scene preko koje se razvija civilno društvo pitanje je koje je na kraju postavila moderatorica Gordana Baljak, na kojem bi se mogao dati odgovor na jednoj od slijedećih rasprava.
Tolj je na primjedbu Sanje Petrovski kako njena plesna udruga ne može koristiti prostor kazališta a da u njemu ne budu gosti i novac koji daju od Grada potroše na najam dvorane, rekao kako se treba razvijati suradnička kultura. To je ono na čemu on sad radi u Rijeci i nije da nema otpora. Ali onda on, svojim oponentima pokaže Strategiju razvoja kulture Grada Rijeke, gdje to što Tolj radi, piše „crno na bijelom.“.- a to je povezivanje institucionalne kulture s nezavisnom scenom.
