U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Zadar u utorak 30. travnja 2013. godine održan je 2. književno-znanstveni kolokvij Zadarski književni krug, kojega su u sklopu Županijskih dana Zadarske županije organizirali Društvo hrvatskih književnika, Ogranak Zadar, Udruga 3000 godina Za dar i Znanstvena knjižnica Zadar.
Ovogodišnji kolokvij u cijelosti je bio posvećen jubilejima autora zadarskog književnog kruga, odnosno književnicima vezanim rođenjem ili boravkom za Zadar, a koji ove 2013. godine obilježavaju visoke obljetnice rođenja ili života. Riječ je o Petru Zoraniću (505. rođenja), Antunu Nizeteu (100. rođenja), Zlatanu Jakšiću (85. rođenja), Juliju Derossiu (85. rođenja), te Nikoli Ivanišinu (90. rođendan) i Luku Paljetku (70. rođendan).
U radu kolokvija sudjelovali su akademik Dubravko Jelčić, Tomislav Marijan Bilosnić, predsjednik Ogranka DHK Zadar, prof. dr. sc. Josip Lisac, prof. dr. sc. Divna Mrdeža – Antonina, dr sc. Sanja Knežević, dr. sc. Igor Šipić, Đuro Vidmarović, književnik, Fabijan Lovrić, književnik, dr. sc. Dragan Gligora i mr. sc. Miro Grubić, ravnatelj Znanstvene knjižnice Zadar.
Ovogodišnji kolokvij započeo je predstavljanjem Zbornika radova 1. Književno-znanstvenog kolokvija Zadarski književni krug, o kojemu je govorio njegov urednik Tomislav Marijan Bilosnić, inače pokretač ove znanstvene manifestacije.
Pod pokroviteljstvom Zadarske županije a u sklopu obilježavanja Županijskih dana prošle 2012. godine u suradnji sa središnjicom DHK i Znanstvenom knjižnicom u Zadru, zadarski Ogranak DHK pokrenuo je književno-znanstveni kolokvij pod radnim naslovom Zadarski književni krug. Cilj kolokvija koji se održao 30. travnja prošle i ove godine je okupiti što više zadarskih i hrvatskih znanstvenika, filologa, književnika i publicista koji će izučavati i popularizirati bogatu književnu i jezičnu baštinu nastalu na zadarskom području. Kolokviju su se svesrdno odazvali zadarski kroatisti, te znanstvenici i književnici iz drugih krajeva Hrvatske.
Naizgled široka tema Zadarski književni krug unutar koje su sudionici slobodno sužavali svoje tematske interese, i ovoga je puta iznjedrila sve bogatstvo i raznolikost pristupa zadarskoj književnoj povijesti i sadašnjosti. Tematska raznolikost koju su pokazali sudionici i autori referata pokazuje da je težnja organizatora za podrobnim izučavanje zadarske književne scene – kako u prošlosti tako i u sadašnjosti – više nego opravdana i nasušna. Naime, pred nama je razdoblje u kojem želimo razmišljati globalno, a djelovati lokalno. Dakle, istodobno biti ravnopravni sudionici svjetske kulturne scene čuvajući i njegujući vlastitu kulturnu baštinu. Konačno, kada govorimo o Zadru, govorimo o prebogatoj kulturnoj sredini, gradu koji svoje umjetničke artefakte baštini od najranije povijesti. Zadar je kao mediteranski grad odvajkada umjetnošću komunicirao sa civiliziranim svijetom premda stoljećima omeđen bedemima.
Danas je pred svima nama otvorena nova riznica izučavanja u jednakoj mjeri zadarske pisane baštine kao i modernijih i suvremenijih književnih tijekova. Živeći u dobu globalizma koje kao i svaka civilizacija nosi medalju s dva lica, čuvanje, istraživanje i prezentiranje hrvatske bogate kulture, baštine i identiteta, a čiji su stupovi književnost i jezik, učinit će nas suverenim građanima svijeta. U ovom se smislu želi naglasiti kako književnost i umjetnost nastala u Zadru ne može biti etiketirana ni kao lokalna ni regionalna, nego kao ravnopravna sustvarateljica cjelovitoga hrvatskoga nacionalnoga habitusa. Stoga je naša želja da se književno-znanstveni kolokvij kojemu je cilj popularizirati i prezentirati bogatstvo pisane riječi vezane uza Zadar i zadarsko kulturno područje pretvori u godišnje okupljanje intelektualaca, studenata, građana kao i svih ljubitelja znanja, kulture i uljudbe, što 2. književno-znanstveni kolokvij Zadarski književni krug i potvrđuje.
