Zadarskom Narodnom muzeju stigla je ponuda za otkup umjetničke i kulturne zbirke poznate plemićke obitelji Borelli, po kojoj se i danas zove ulica u staroj gradskoj jezgri gdje su Borellijevi izgradili jednu od svojih palača. Ponudu je poslao Goran Borelli koji živi u Zagrebu i jedan je od nasljednika te ugledne obitelji čiji korijeni sežu do Bologne, odakle su prije više od 300 godina stigli u Dalmaciju. Sada su na potezu Narodni muzej, Zadarska županija i Grad Zadar koji moraju iskazati svoj interes i pronaći financijska sredstva kako bi se umjetnine i vrijednosti obitelji Borelli vratile u Zadar.
Tko su bili Borellijevi? Evo što o tome kaže ugledni zadarski povjesničar umjetnosti Antun Travirka koji je upoznat sa željom Gorana Borellija da se zbirka “vrati kući”:- Borellijevi su bili najvažniji plemići Dalmacije, ugledna i bogata obitelj s dosta umjetnina u svom posjedu. U Zadru su koncem 18. i početkom 19. stoljeća izgradili palaču u današnjoj Ulici Borelli. Iz te su obitelji došli i neki gradonačelnici, vojskovođe, umjetnici, a neki pripadnici obitelji su bili članovi Carevinskog vijeća. U 18. stoljeću se dio obitelji doselio u Vranu, imali su palaču i posjed u Svetom Filipu i Jakovu, a zanimljivo je što su se na vrlo znanstven način bavili poljoprivredom, pa su čak i vrtlare doveli iz Bugarske. O vezama Borellijevih sa Zadrom, koje su se održale sve do danas, ali i nekim drugim mjestima u zadarskoj okolici, te o čudnim putevima obiteljske zbirke, razgovarali smo s Goranom Borellijem, čiji je otac Mirko dugo radio i živio u Zadru.
– Riječ je o obiteljskoj zbirci koja je igrom povijesnih zbivanja otišla iz Hrvatske i dospjela u Beograd gdje je moj djed Manfred pred Drugi svjetski rat kupio kuću, a ja sam prošle godine kompletnu obiteljsku zbirku iz Beograda preselio u Zagreb. S obzirom da je to dio hrvatske povijesti, smatrao sam svrhovitijim da je zbirka u muzeju nego kod mene kući, a Zadar je jedino mjesto na svijetu gdje bi ta zbirka imala smisla, pa je nikad nikome drugom nisam ni ponudio. Ona pripada povijesti Zadra i zbirci je upravo tu mjesto, pogotovo što Zadar gradi jedan zaista prekrasan muzej. S obzirom da je obitelj vezana i uz Vranu, Biograd i Sveti Filip i Jakov, gdje se obitelj tradicionalno okuplja svake godine preko ljeta, rado bih da se dio našeg naslijeđa smjesti i u prostore ili muzeje u Biogradu i Svetom Filipu i Jakovu, jer bi im to dalo jednu dodatnu dimenziju, ali sam ponudu ipak uputio Narodnom muzeju u Zadru – objašnjava Goran Borelli.
Što obuhvaća zbirka?
– Zbirka obuhvaća likovna djela, obiteljske portrete i minijature, tu je i vrijedno staro obiteljsko stablo, obiteljski predmeti s povijesnim i muzejskim karakterom, ima tu nešto knjiga i drugih obiteljskih predmeta. Prije nego sam formirao ponudu za otkup obiteljske zbirke, kontaktirao sam razne institucije, ali sam ipak u formiranje cijene išao s velikom empatijom s obzirom da je riječ o Zadru, gradu u kojem je obitelj Borelli ostavila velikog traga – kaže Goran Boreli te podsjeća na obiteljski doprinos u izdavaštvu, poljoprivredi, kulturi, graditeljstvu, pa čak i u osnivanju Hrvatskog sokola.
Antun Travirka ističe da je riječ o vrlo važnoj zbirci zbog koje Zadar ne bi smio propustiti priliku.
– To je nešto najvrjednije što nam je posljednjih 30-ak godina ponuđeno! Riječ je o iznimno vrijednoj zbirci odličnih portreta članova obitelji Borelli. Slike imaju muzejski karakter, ali ne samo što su to kvalitetne slike, nego im je i autor Zadranin, slikar Ivan Skvarčina. Cjelokupna zbirka, u kojoj ima i obiteljskog namještaja i predmeta primijenjene umjetnosti, iznimno je važna za povijest Zadra u 18. i 19. stoljeću, iz nje se čita građanski život Zadra tog vremena, pa sam Narodnom muzeju sugerirao da je beskrajno važno da se Zadar uključi u otkup zbirke i, ako je to moguće, otkupi je u cjelini i čuva na jednom mjestu jer je riječ o vrlo rijetkoj suvisloj kolekciji najvišeg ranga. Ne bismo smjeli iz ruku ispustiti ovakvu priliku, jer Zadar gradi ogroman muzej, budući Baštinski centar, koji će obuhvatiti Kneževu i Providurovu palaču, a s obzirom na svoju burnu povijest, deficitaran je eksponatima ove vrste. Ne znam koliko Zadar ima financijskih mogućnusti za plaćanje zbirke, ali ako se uključi i Ministarstvo kulture, ne vjerujem da bi sve to bilo dramatično skupo i da bi uzdrmalo proračun – kaže Travirka, ne želeći bez osobne akspertize i uvida u stanje umjetnina procjenjivati novčanu vrijednost zbirke Borellijevih.
Da je Antun Travirka zaista u pravu kada kaže da se ne bi moglo raditi o iznosu od kojega bi padali proračuni, pokazuje i neslužbena informacija da se zbirka obitelji Borelli procjenjuje na nešto više od 90.000 eura. Ako Zadar nekim slučajem ne prepozna njezinu vrijednost i ako se umjetnine Borellijevih nađu na otvorenom tržištu, privatnim kolekcionarima to sigurno neće biti nepremostiva prepreka.
– Jako smo zainteresirani za otkup zbirke obitelji Borelli i spremni smo učiniti sve da se zbirka vrati u Zadar jer bismo time značajno obogatili fundus Narodnog muzeja, ali ne ovisi sve o Narodnom muzeju. Razgovarala sam s grofom Goranom Borellijem koji nam je nakon prvog kontakta poslao i svoju drugu, proširenu ponudu u kojoj se nalazi 65 eksponata, ali je pitanje bismo li cijelu zbirku mogli otkupiti odjednom. U nekoliko navrata sam obavijestila Županiju, Grad i Ministarstvo kulture o našoj želji, bit će još razgovora o ovoj temi, a ja se nadam da će sve završiti na najljepši način – povratkom zbirke u Zadar – izjavila je ravnateljica zadarskog Narodnog muzeja Renata Peroš.
