U izdanju Udruge 3000 godina Za dar iz Zadra izišla je najnovija haiku knjiga Osamljeno drvo Tomislava Marijana Bilosnića.
U Osamljenom drvu riječ je o sto dvadeset i jednom afričkom haiku, među kojima je i onaj po kojemu je naslovljena knjiga, a za koji je Bilosnić 2009. godine dobio počasnu diplomu na 12. međunarodnom Mainichi haiku festivalu u Japanu.
Najnovija Bilosnićeva knjiga naslovljena je Osamljeno drvo / A Lonely Tree. Kao što se već iz naslova vidi knjiga je objavljena na hrvatskom i engleskom jeziku. Kao prevoditeljica potpisuje se ĐurđaVukelić- Rožić, a izdavač je Udruga 3000 godina Za dar, koja i inače tiska sva Bilosnićeva izdanja.
U Osamljenom drvu riječ je o sto dvadeset i jednom afričkom haiku, među kojima je i onaj po kojemu je naslovljena knjiga, a za koji je Bilosnić 2009.godine dobio počasnu diplomu na 12. međunarodnom Mainichi haiku festivalu u Japanu:
Ni jedno drvo
ne zadržava vjetar
kada se osami.
Bilosnićev haiku do sada je, kako u izborima, tako i u zasebnim knjigama, preveden na engleski, albanski, japanski, francuski, irski i slovenski jezik. O Bilosnićevom haiku japanska je državna televizija snimila film “Stazama hrvatskog haiku”, dok je Bilosnić uvršten u više svjetskih haiku antologija, među kojima svakako valja spomenuti dva izdanja glasovite antologije “Four seasons” koju je sastavila Koko Kato. Tu su i antologije “World Haiku” Ban’ya Natsuishia, svjetska antologija internacionalnog haiku društva Meguro iz Tokija, i zbornik 37 memorijala A-bombe, na kojemu je Bilosnić, također, bio nagrađen. Bilosnić je uvršten i u “Anthologie de haiku de l’Union Europėenne”, objavljene u Parizu, pa je na taj način Hrvatska u haiku zastupljena među članicama EU i prije nego li je politički primljena u taj savez.
Inače, Bilosnić je među prvim haiku majstorima u Hrvatskoj, s haiku se javio još sedamdesetih godina, odmah nakon Vladimira Devidea, a u krugu s Dubravkom Ivančanom, Tončom Petrasovim Marovićem i Lukom Paljetkom. Još u to doba počinje pisati i liriku po uzoru na liriku afričkih primitivnih naroda. Afričkoj lirici Bilosnić se vratio i u svojoj najnovijoj zbirci naslovljenoj Afrika, ocjenjenoj kao «briljantna zbirka koja je ispjevala jednu od najljepših oda Africi kao kolijevci čovječanstva», što se sada potvrđuje i haiku poetikom. Uza sve haiku norme, čega se Bilosnić striktno pridržava, njegova zbirka Osamljeno drvo pisana je tako da se približava i zaumnom jeziku, pokušavajući pogledati preko granice i vidjeti Afriku u beskonačnim ljudskim i kozmičkim datostima.
