U sklopu programa 18. Zadarskog kazališnog ljeta u utorak, 31. srpnja i u srijedu, 01. kolovoza u dvorištu Providurove palače s početkom u 21,30 sati izvest će se zadarska uspješnica-komedija STOŠE OD FOŠE ILITI KATE KAPURALICA .
Predstava je premijerno izvedena 02.03.2010., igrala je desetak puta te je gostovala na festivalima od kojih je na 34. Danima Satire u Kerempuhu dobila nagradu Zlatni smijeh za najbolju žensku ulogu Jasne Ančić (uloga Stoše). Zbog velikog interesa publike na prošlogodišnjem Kazališnom ljetu predstava je ponovo uvrštena na repertoar 18. Zadarskog kazališnog ljeta!
Prodaja ulaznica na blagajni HNK Zadar Zadar (11-13h, 19-21h) i 30 minuta prije početka programa na mjestu održavanja programa. Cijena ulaznice iznosi 50,00 kuna.
Kupnjom ulaznice za predstave i koncerte na 18. Zadarskom kazališnom ljetu ostvarujete pravo na 50% popusta na ulaznicu za Muzej antičkog stakla i 20% popusta na suvenire iz ponude Muzeja. U slučaju kiše program će se održati u HNK Zadar.
STOŠE OD FOŠE ILITI KATE KAPURALICA
Kapitalno je djelo hrvatske dramske baštine napisano 1800. godine koje je gotovo palo u zaborav dok 1966. godine nije bilo ponovo otkriveno kada ga je na scenu postavio legendarni Marko Fotez.
Predstava je 1985. godine premijerno izvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar u režiji Ivice Kunčevića ( koprodukcija Narodnog kazališta Zadar i HNK Zagreb)povodom 40. obljetnice djelovanja Narodnog kazališta Zadar i 125. obljetnice Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb te je ukupno ukupno izvedena 13 puta na obje scene.
Vlaho Stulli (Stulić), Stoše od Foše iliti Kate Kapuralica – Originalni naslov: Comedia Cate Sucurizza meghiu Vratima od Pescarie Uccignena u Dubrovniku od V. S.
U svom oduševljenju za ovaj tekst Marko Fotez je rekao: „U našoj ‘starijoj’ literaturi, u nizu srednjovjekovnih svetaca i mučenika, renesansnih prototipova strasti i poroka, lakrdijaških maski komedije dell’arte, šablonskih figura molijeresknih i goldonijanskih, pa i izvjesnih vojnovićevskih idealizacija – možda i nema mnogo tako nama danas suvremenih likova kao u ovom Stullijevom Ecce homo god. 1800.”
Ovu izvrsnu konstataciju prepoznale su mnoge i razne kazališne sredine jer je Stulli opisao dva dana dubrovačke obitelji na rubu egzistencije, njihov brutalni fizički i verbalni odnos, govorom puka, tjeskobnog, gladnog u želji da se izdigne iz vlastite nemoći.
Parcijalni „spas” udajom starije kćeri, krajnji je uspjeh životne tjeskobe protagonista kao uzoraka sloja vječite gradske sirotinje. Nije čudno da je takva komedija (pomalo i crna) nadahnula mnoge sredine da je „prepjevaju” na vlastiti dijalekt, govor i da eksponiraju vlastitu sirotinju izvornim psovkama i prostotama (sjetimo se splitske, hvarske, istarske/Lindar adaptacije i transformacije).
Iako je HNK Zadar već postavio Katu 1985. koristeći originalni govor, ponuđena je ideja o još jednoj postavi na nekakvom zadarskom govoru koji još u odjecima postoji, ali je sigurno bio prepoznatljiv i stabilizirao se u godinama nakon II svjetskog rata. Ta je ideja sugerirala i da se prisjetimo nekih zadarskih lokaliteta i ljudi, zadarske pučke rubne povijesti i da se dovedu na pozornicu i aktualni Zadrani koji i danas uljepšavaju tu sliku uspomena.
Stariji će se građani sjetiti da se jedna, možda i više prekrasnih djevojaka koje su bile na usluzi, upravo udajom u inozemstvu, spasila besperspektivnog života. Taj segment iz Kapuralice, riješiti se djeteta, isti u svim sirotinjskim obiteljima ljudske povijesti aktualan je, a ponegdje i tragičan. Upravo sada kada možete kupiti dijete u Haitiju za 200 dolara, sjetiti se sebe i listati gradski album, čini nam se vrijednim kulturološkim događajem koji nudi HNK Zadar.
