Povodom otvorenog pisma koji su javnosti uputili dramski pisci i spisateljice slobodni smo priopćiti nekoliko pojašnjenja za koja smatramo da su u tom pismu izostala, a čime se pogrešno stvara dojam o nebrizi za rad domaćih dramskih pisaca i spisateljica koje Ministarstvo kulture kontinuirano prati i cijeni.
Kao što su i sami potpisnici/e otvorenog pisma zaključili – legitimno je da žiri ima pravo na svoj izbor, pa i to da ne dodijeli prvu nagradu. Ukoliko prihvatimo da žiri radi slijedom svoje stručnosti zbog koje su pojedinci izabrani da budu članovi žirija te po svojoj savjesti, moramo prihvatiti i obrazloženje za takvu odluku, jer upravo takav pristup ruši ideju jednoumlja, kako su odluku nazvali potpisani dramski pisci i spisateljice. Kada je riječ o tretmanu dramskih pisaca i spisateljica, a koje se označava lošim slijedom takve odluke ovogodišnjeg žirija Nagrade „Marin Držić” ističemo podatak da je u profesionalnim kazalištima u RH, u razdoblju od 2007. do 2011. godine premijerno izvedeno 290 dramskih tekstova domaćih pisaca i spisateljica te 93 autorske dramaturške prilagodbe što svjedoči o vrlo dobrom tretmanu autora/ica i njihovih djela. Popisi navedenog nalaze se na internetskim stranicama Ministarstva kulture.
Kada je riječ o praksi „Marulićevih dana” dakako da se slažemo da ocjenjivanje glumačke interpretacije ne može zamijeniti valorizaciju dramskog teksta. Kao što smo već nekoliko puta istakli taj problem pokušat ćemo riješiti prijedlogom uvođenja nagrade za dramaturgiju uz nagradu autoru/ici za izvedeni dramski tekst, a kako do takvih neadekvatnih preplitanja ne bi dolazilo.
