Sveučilištu u Zadru s temom rada “Komunikacijski aspekti gospodarskog razvoja post-konfliktnih područja Europe”. Rad je branio pred stručnim povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić, prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar, prof. dr. sc. Marija Jakovljević, prof. dr. sc. Josip Senečić i prof. dr. sc. Nenad Prelog.
“Industrija pomoći”
Kako ste došli do odabira ove teme doktorata?
– Kao poslovni savjetnik radio sam na razvojnim poslovima diljem jugoistočne Europe u složenim kulturološkim okvirima post-konfliktne stvarnosti kada su korištena sredstva EU, UN i drugih donatora.
Poznato je da se kod korištenja kvalitativnog metodološkog okvira tema istraživanja ne bira, nego se otkriva u tijeku procesa istraživanja; to mora biti problem koji je izravno povezan s izmjenom situacije, što smo u tim slučajevima i imali. Prema našim saznanjima, do 2004. godine kada je organizirana bricolage, izabrano tematsko područje nije bilo obrađivano iz perspektive primatelja. Ista činjenica bila je od osobite važnosti za buduća rješenja sociogospodarskih projekta post-konfliktne pomoći općenito. Isto je kao takvo, predstavljalo poželjan i perspektivni znanstveno-istraživački projekt pun istraživačkih uzbuđenja.
O čemu je, zapravo, riječ u Vašem doktorskom radu?
– Međunarodne institucije često poklanjaju projekte gospodarskog razvoja kao sredstvo pomoći po okončanju konflikata. Kako donatori angažiraju specijalizirane organizacije koje na terenu implementiraju takve poslove, projekti međunarodne tehničke pomoći u funkciji gospodarskog razvoja postaju medij, u smislu: sredstvo i (usmeni, pisani) način iskazivanja čega, sredstvo komunikacije, a samim tim i “roba” koja je predmet trgovačkih transakcija.
Pomakom od karitativnog i samaritanskog, djelatnost koja je nastala, naziva se “industrijom pomoći”. A, prema industrijskim mjerilima – contradictio in adjecto – pitanja gospodarske efikasnosti i efektivnosti socijalnog marketinga, a unutar toga i projekata tehničke i humanitarne pomoći, postaju sve učestalija.
Naslov primijenjenih istraživanja obično u sebi nosi i zavisnu i nezavisne varijable, što se ogleda i u našem prilazu gdje je fenomen gospodarskog razvoja post-konfliktnih područja uveliko zavisan o brojnim aspektima. Kroz tako široku definiciju istraživanog područja, osigurava se i širi zahvat varijabli koje djeluju na istraživani entitet, a taj je akcijska, terenska i pragmatična implementacija ugovorenih gospodarskih projekata.
Radnja se događa u “P” – mjestima” u kojima istraživač, stranac, izvan svoje domovine, implementira od međunarodnih institucija donirane projekte. Istražujući šumove u komunikacijskim kanalima tih projekata gospodarskog razvoja, istraživač tada postaje bricoleur koji, kao dio tripartitne strukture projektnih sudionika, sudjeluje u akcijskom istraživanju, svrha kojega je, kroz trianguliranja kvalitativnih strategija, riješiti praktičarske probleme.
Ključne riječi rada su: LER /lokalni ekonomski razvoj/, efektivnost i efikasnost, komunikacijska kultura, turizam, korist, ponašanje.
Koliko Vam je vremena trebalo za izradu rada i čime ste se sve služili?
– Praktičarski trakt istraživanja je trajao od 2003. pa do 2007. godine kada je završio u inozemstvu uspješno položenim ispitom i međunarodnim savjetničkim certifikatom. Jednovremeno, odvijao se je proces kvalitativnog znanstvenog istraživanja čiji su rezultati predstavljani i diskutirani na brojnim znanstvenim skupovima u inozemstvu. Kruna toga znanstvenog trakta je ovaj doktorski rad pod naslovom: “Komunikacijski aspekti gospodarskog razvoja post-konfliktnih područja Europe”. Istražujući taj entitet, triangulirane su brojne istraživačke strategije i metode, što dodatno znanstveno valorizira postupak operacionalizacije koji je proveden na terenu u teškim uvjetima post-konfliktne stvarnosti.
Koji bi bio doprinos znanosti ovog rada?
– Sistematizirano prema glavnim atributima istraživanih entiteta, ovim se radom omogućuje utemeljenje teorija o proučavanom fenomenu u promatranom vremenu i prostoru: Prvo, proučavani su entiteti, projekti unaprjeđenja turizma, sredstvo u funkciji gospodarskog razvoja i u post-konfliktnim područjima. Ipak, lokalna je korist infinitezimalna u odnosu na efekte koji postiže dobavljači. Drugo, poslovna filozofija marketing miksa, može se koristiti i kao osnova za ocjenu komunikacijskih aspekata – poglavito efekata – projekata gospodarskog razvoja u post-konfliktnim područjima. Treće, potvrđena je hipoteza da su ljudi racionalni u svojim postupanjima i da će, ceteris paribus, tijekom nematerijalnih transakcija uvijek nastojati povećavati koristi za sebe, svoj kolektivitet. Iz toga slijedi da se izostanak direktne komunikacije implementatora i primatelja javlja se u onim slučajevima gdje je zajednica primatelja na novo razvila kulturološke vrijednosti konotirane vlasništvom, a slijedom te nove moralnosti i novi koncept antidoro redistribucije imovine; i to utemeljuje teoriju o tome da je post-konfliktna komunikacija limitirana “naslijeđenim troškovima”.
Trenutno nezavisni istraživač
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom?
– Doktorski rad, prema jednoj recenziji, “… povezuje mehanizme komunikacijske discipline sa područjem teorije ekonomije ponašanja koja, zaslugom ovoga rada, može postati vrlo interesantno istraživačko područje u široj regiji.”
Uz to, aktualnim dešavanjima: posebno gospodarskom krizom u Europi i post-konfliktnim stanjima u dijelu arapskog svijeta, tema postaje istraživački interesantna. Stoga, vjerojatno je da ću nastaviti post-doktorski studij na temu: “Razvojni biheviorizam: komunikološka analiza primateljevih percepcija međunarodne pomoći u području Mediterana.”
Sretna je okolnost da strategije Sveučilišta u Zadru iz 2009. i 2011. godine imaju za cilj razvijati, primjer: “Istraživačko sveučilište okrenuto prioritetno prema svojem jadranskom okruženju, istraživačkoj izvrsnosti, kolaborativnim projektima povezanim s gospodarstvom i civilnim sektorom, te povećanju znanstvene produkcije i materijalne osnove, vodeći računa o znanstvenom trenutku i o znanstvenim potrebama vremena u kojem živimo.”
Čime se trenutačno bavite?
– Savjetničko tržište se je u operativnom smislu pomaklo u područje novih post-konflikata, u glavnom izvan Europe. Trenutno sam nezavisni istraživač ekonomije razvoja i ekonomskog biheviorizma, pa slijedom toga gotovo nezaposlen u Regiji. Zbog toga intenzivno promišljamo institucionalni razvitak unutar kojega bi se mogli primijeniti resursi i spoznaje do kojih smo došli u ovome doktorskom radu.
– Među ostalim, nedavno sam Rektoru Sveučilišta u Zadru predložio pokretanje rada jedne znanstveno istraživačke jedinice za primijenjena socioekonomska i tehnološka istraživanja ponašanja i time započeti s implementacijom istraživačkih aktivnosti koje su već ranije predviđene Strategijama, identificirane provedenim primijenjenim istraživanjima moga doktorskog studija, a aktualizirane znanstvenim potrebama istraživanja rješenja socioekonomiskih problema koje imamo u mediteranskoj regiji.
Vezano za ispunjenje aktivnosti i zadataka, jedna takva istraživačka jedinica, orijentirana na područja koja zaostaju u sociogospodarskom razvoju (otoci, ruralna područja, područja post-konflikta), može biti utemeljena unutar Arhipelogosa, istraživačkog prostora koje Sveučilište u Zadru već samostalno razvija, ili planira razvijati unutar znanstvenih klastera Regije.
Na tim orijentacijama bi se mogli sretno povezati moji osobni sa mnogim institucionalnim planovima za budućnost.
