Ministarstvo kulture procijenilo je da tradicionalna manifestacija 17. Zadarsko kazališno ljeto vrijedi svega 40 tisuća kuna, dok redovni program kazališta (u koji je ove godine ubrojena samo nedavno premijerno održana predstava “I to je ljubav”) vrijedi svega 110 tisuća kuna. Onima kojima se ovi iznosi čine mnogo u usporedbi s nekim drugim hrvatskim kazalištima zaključak može biti samo jedan, zadarsko kazalište daleko je podcijenjeno. Ovakve cifre prokomentirao nam je i ravnatelj HNK Zadar Renato Švorinić.
– Zanimalo bi me samo na koji način se kategoriziraju, odnosno distribuiraju sredstva Ministarstva kulture. Postoje li kazališta i manifestacije prve, druge i treće kategorije. Ako postoje neka to netko kaže javno pa da znamo na čemu smo. Jer ako ja za Kazališno ljeto, manifestaciju koja traje mjesec dana,i to već sedamnaestu godinu, dobijem 40 tisuća kuna prema tome moram se zapitati je li, prema Ministarstvu kulture, Kazališno ljeto uopće potrebno gradu Zadru. Možda funkciju Kazališnog ljeta mogu ispunjavati Histrioni s ovih cca. 500 tisuća kuna dotacija iz Ministarstva. Možda bi se mogli svojim brodom vezati na našu rivu od prvog srpnja pa svaku večer igrati neku svoju predstavu i na taj način uštedjet ćemo novce gradskog proračuna i vrlo jednostavno riješiti problem Kazališnog ljeta. To su neke moje sugestije koje ne moraju biti na mjestu, ali moram tako razmišljati ako mi za Kazališno ljeto, koje je prije dvije godine dobivalo sto tisuća kuna, a sad samo 40 tisuća kuna. Festival suvremene glazbe također apliciramo, ali ne dobijemo ništa, bio je vidno razočaran Švorinić koji je najavio sazivanje Kazališnog vijeća i daljnji dogovor za rad s ovim skromnim sredstvima.
– Ne želim nikoga prozivati, sazvati ću Kazališno vijeće i obavijestiti ih o tome da smo ovu godinu dobili 45 posto manje sredstava od Ministarstva kulture u odnosu na prošlu godinu. Mogu razumjeti ekonomsku situaciju i možemo gledati na način da budemo sretni da su sredstva uopće i odobrena, međutim nejasno mi je kad se vidi što je i u kojim iznosima odobreno na drugim pozicijama drugim kazalištima i manifestacijama. Mogu samo kazati da se ponavlja ona Orwellova poznata sintagma iz „Životinjske farme”- da su sve životinje jednake, ali su neke ipak jednakije od drugih, komentira Švorinić.
U svjetlu ovih financija očiti je zaključak da će najviše patiti program HNK-a Zadar, krenuvši od domaće produkcije pa do Zadarskog kazališnog ljeta. Ravnatelj je već sada najavio ono što će kazalište moći ponuditi gledateljima, u skladu s ovim financijama, koje će zasigurno utjecati i na broj gostovanja, ali i na rad kazališta s mladima u vidu kazališnih radionica.
– Utjecaj na program sigurno će biti vidljiv, mi se moramo okrenuti nekim drugim sredstvima financiranja, a ne postoji pretjerano velik izbor izvora tih sredstava. Prvenstveno će se reflektirati na 17. Zadarsko kazališno ljeto koje će ove godine biti bazirano na vlastitim dramskim predstavama što znači ako za Zadarsko kazališno ljeto Ministarstvo nema baš nekoga razloga da bi ga financiralo igrat će se naše predstave s minimalnim brojem gostovanja vanjskih predstava.
Svake godine svoja gostovanja HNK Zadar plaća iz vlastitih financija, dok kazališnim kućama koje dolaze na gostovanja plaćaju za predstave. Tako će biti i ove godine jer HNK Zadar nije dobio novac niti za jedno gostovanje.
– Druga stvar koja me zaintrigirala je da vidim da zagrebačka, kao i neka druga kazališta dobivaju i sredstva za gostovanja, i to u popriličnom iznosu, a kad dolaze kod nas gostovati u Zadar, „ u jedno malo mjesto na Jadranu”, oni vrlo lako uspostavljaju ekonomsku cijenu koštanja te svoje predstave. Možda su te predstave dotirane za neka druga mjesta, vidim da za Zadar nisu. Mi ćemo i dalje ići na gostovanja iako su sredstva takva kakva jesu, i državna i gradska, i dalje idemo po planu, znači nijedna predstava nije skinuta s repertoara, sve ono što smo zacrtali u programu nastavlja se. A tih 40 tisuća kuna koje smo mi dobili vjerojatno je iznos koji je u rangu polovice domjenka ovih ‘elitnih’ ljetnih festivala koji se odvijaju na Jadranu, zaključuje Švorinić.
Ministarstvo kulture prije nekoliko godina napravilo je dobar potez kad je lokalnu samoupravu prisililo da svoja kazališta mora reorganizirati u smislu osnivanja kazališnih ansambala. Ministarstvo je to podržavalo s nekim sredstvima koja su se u međuvremenu prepolovila. Švorinić ističe kako razumije da su vremena krize, ali isto tako da je poprilično teško kad vidi da su sredstva srezana 45 posto u odnosu na prošlu godinu, osobito za grad kao što je Zadar.
Komentar ovako loših financija zatražili smo i od Ministarstva kulture gdje su nam istaknuli kako raspodjelu financijskih sredstava prijavljenim programima određuje Kulturno vijeće za dramske umjetnosti koje se vodi Kriterijima za prihvaćanje prijedloga programa u području dramske umjetnosti za 2011. godinu. Kriteriji se nalaze na stranici Ministarstva kulture i prema njima se odlučuje koliko program kojeg kazališta financijski vrijedi, a to što ove godine program HNK Zadar vrijedi gotovo upola manje nego prošle godine objasnili su, naravno, ekonomskom krizom.
– Kada je riječ o sufinanciranju profesionalne produkcije ostalih kazališta, izvještavamo Vas da su za 2011. godinu svim kazalištima, zbog proračunskih ograničenja u odnosu na 2010. godinu, umanjena financijska sredstva. HNK Zadar sufinanciran je od Ministarstva kulture s istim iznosom kao Gradsko kazalište Sisak, Gradsko kazalište – Scena “Gorica” (Velika Gorica) te Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku. S iznosom manjim od 110.000,00 kn, koliko je namijenjeno redovnom programu Hrvatskog narodnog kazališta u Zadru, sufinancirani su Kazališna družina “Pinklec” (Čakovec), Gradsko kazalište Požega, Gradsko kazalište “Zorin dom” Karlovac te Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula, poslali su iz Ministarstva, ističući kako Zadar nije jedini grad čije je gradsko kazalište dobilo takav iznos. Ipak zaboravili su činjenicu kako je Zadar peti po veličini grad u Hrvatskoj s dugom kulturnom tradicijom koja konstantno stagnira jer je koči nedostatak financijskih sredstva pa tako ni ove godine ništa od pojačanja u ansamblu kazališta.
Na pitanje zašto i HNK-u Zadar nisu dodijeljena sredstva za gostovanja odgovorili su nam kako Hrvatsko narodno kazalište u Zadru nije prijavilo program gostovanja na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2011. godinu te se stoga korisniku nisu niti mogla dodijeliti financijska sredstva za navedeni program.
Što zaključiti na sve ovo nego očito. Financije s kojima kazalište ove godine raspolaže neće ga moći pomaknuti s mrtve točke. Zadržavanje iste kvalitete sve je čemu se možemo nadati. To što su kazalištu potrebna pojačanja, više predstava iz vlastite produkcije, a da ne govorimo o plesnom ansamblu ili, ne daj Bože, o kakvom renoviranju zgrade, to i nije toliko važno. Ministarstvo kulture novac dodjeljuje po propisanim kriterijima, no lako je udovoljiti kriterijima kada imate novac kojim možete ostvariti baš sve ono što zamislite. Je li HNK Zadar podcijenjen u očima Zagreba ili precijenjen u očima Zadrana odgovor je na koji ove godine nećemo dobiti odgovor. Čini se ipak da je Orwell bio upravu i da neke životinje jesu jednakije od drugih.
– Očekujem da će slijedeće četiri godine u poslovnom smislu biti puno zahtjevnije nego prethodne, ne bježim od odgovornosti, ali ono što smo do sada napravili, moram reći da mogu biti ponosan na to, ma koliko god to zvučalo neskromno. Mislim da sam učinio stvarno dosta i nadam se da ću uspjeti i ove četiri godine, ako ništa drugo, održati kazalište na ovom nivou na kojem je sada, da bude pravo gradsko kazalište, sa svojim produkcijama i gostovanjima, pravom publikom i punim gledalištem kao i do sada zaključio je Švorinić.
