OGULIN – Potaknuti stvaralaštvom velike hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić, rođene Ogulinke, njezini su sugrađani prije četiri godine osnovali festival. Ogulinski Festival bajke izgrađen je na kulturnoj baštini kraja u kojem se održava. Počinje 10. lipnja, a do nedjelje ne mnogim mjestima u Ogulinu i okolici održavat će se razni programi.
Dugoročni cilj Festivala je od ovog dijela Hrvatske stvoriti privlačno kulturno-turističko odredište. U sklopu kazališnog programa održat će se predstave “Blizanke” Kazališta “Dubrava”, “Cirkuski slonić Charlie” u izvedbi Kazališta slijepih i slabovidnih “Novi život”, te “Čarobni osmijeh” Tvornice lutaka. Večernji program bit će ispunjen koncertima, a pripovjedački kutak nudit će bajke hrvatskih, francuskih i njemačkih pripovjedačica.
Svi zainteresirani program mogu vidjeti na internetskoj stranici www.ogfb.hr.
U Ogulinu je otvorena i jedinstvena tematska ruta bajke u Hrvatskoj, nagovještaj budućeg centra za posjetitelje “Ivanina kuća bajke”. Festival nudi i druge programe, poput “Šetnje s divovima i patuljcima”, u kojoj se obilaze bajkovita mjesta u Ogulinu i okolici uz pripovijedanje, te pripovjedačkog maratona u kojem sudjeluju i djeca. Posebna atrakcija je “Magična noć ispod Kleka”, večernje pripovijedanje putujućih čarobnica na tri jezika.
Festival organiziraju Udruga “Ogulinski festival bajke” i Turistička zajednica grada Ogulina, a prema idejnom konceptu i u produkciji zagrebačke tvrtke “Muze”. Iz Zagreba, Karlovca i Duge Rese u Ogulin se može doći eko-turističkim vlakom Karlekom.
“Hrvatski Andersen”
Ivana Brlić Mažuranić rođena je u Ogulinu 18. travnja 1874. i rasla uz djeda (hrvatskoga bana, slavnog pjesnika, tvorca Smail-age) – Ivana Mažuranića. Pisati je počela tek desetak godina poslije nakon udaje i ulaska u uglednu obitelj Brlić. U početku je pisala samo za svoju obitelj, a zatim i za djecu diljem svijeta jer su njezini junaci vremenom progovorili na 40 jezika.
Pravi je prodor u književnost, iako izvan modernih tokova, ostvarila Čudnovatim zgodama i nezgodama šegrta Hlapića 1913. To je prava pikarska pripovijest o sazrijevanju i životnom preobražaju od zla prema dobru, bistra i vrijedna dječaka Hlapića. O toj temi (svladavanju mnogih prepreka koje život postavlja) govori povijesni roman Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata objavljen potkraj autoričina života koji se ugasio 21. rujna 1938.
Umjetnički vrhunac ostvarila je Pričama iz davnine, djelom koje je čitateljima svih naraštaja nudilo vjeru u temeljne ljudske vrijednosti. Pišući priče, napajala se na dvama izvorima: slavenskoj mitologiji i hrvatskim narodnim legendama. Dva je puta nominirana za Nobelovu nagradu za književnost.
