ZADAR – Čini se kako su mnogi tek u netom ispraćenoj „Noći muzeja” shvatili neprocjenjivu vrijednost zadarskog Arheološkog muzeja, a time i njegove popularne srednjovjekovne zbirke koja je 30. siječnja obogaćena još jednom iznimno vrijednom izložbom „Lux in Tenebris” (Svjetlo u tmini) čiji su glavni akter ranokršćanske glinene svjetiljke.
– Posjetitelji su bili oduševljeni, a hvalevrijedne reakcije gotovo 2000 ljudi nisu izostale što nam je dovoljni pokazatelj da smo postigli upravo ono što smo željeli, a to je pokazati samo jedan mali spektar građe koja se čuva u muzeju na jedan pomalo novi način koji se ne bazira na samom tradicionalnom izlaganju građe već poprima više dimenzije ljepote koja donosi i način prikazivanja kako su se svjetiljke izrađivale u antičko doba, čemu su služile i kako su funkcionirale. Na taj smo način, potpuno novom dimenzijom, uspjeli ostvariti i didaktički i interakcijski efekt što i nije tako jednostavno – naglasio je Dražen Maršić, ravnatelj Arheološkog muzeja.
Iako je srednjovjekovna zbirka muzeja otvorena još prije dva mjeseca čini se kako su nova ulaganja uvelike pomogla činjenici da se sada, izložena arheološka građa, od uporabnih predmeta do kamenih spomenika i dijelova crkvenog namještaja, plitkih i dubokih reljefa ukrašenih karakterističnim pleterno-biljnim motivima ipak doima nekako drugačije, bogatije, vizualno upečatljivije. Naime, radovi u muzeju, koji traju od veljače 2007. godine, doprinijeli su porastu stupnja suvremenosti budući da je muzej sada obogaćen i novom rasvjetom te klimatizacijom čiji radovi u potpunosti iznose oko 7,5 milijuna kuna. Samo u rasvjetu uloženo je oko 2 milijuna kuna uz nove stropove u sve tri izložbene dvorane. Novo svjetlo sada spomenike prikazuje na jedan neobičan način u kojem se susreću igre svjetla i sjene koje poigravanjem na dubokim i plitkim reljefima stvaraju izniman učinak.
– Rasvjeta je svakako bitan element pa smo se stoga potrudili osmisliti stropove na taj način da svaka buduća izmjena stalne postave srednjeg vijeka ne iziskuje nikakve naknadne radove na stropovima što će doprinijeti nesmetanoj fuziji kreiranja novih arheoloških izložba – nadodao je Maršić.
Iako radovi još uvijek traju, ne zna se točan datum ponovnog otvaranja cijelog muzeja, iako Maršić najavljuje skorašnje otvaranje prapovijesne zbirke za koju je sve spremno, a koja će okupiti preko 1800 najvrednijih primjeraka izabranih među građom koja se čuva, skuplja i restaurira u samom muzeju.
Nadalje, važno je napomenuti kako će Arheološki muzej u ovoj godini izdati i dvije nove publikacije od kojih je važno spomenuti novo izdanje glasila Arheološkog muzeja „Diadora” koji će ponovno na svojih 400-tinjak stranica ponuditi sve aktualne teme vezane uz arheologiju Zadra i zadarske okolice, ali i pritom dati podstrek za neke nove metodološke pristupe u okviru interdisciplinarnosti same arheološke znanosti. „Diadora” bi se trebala pojaviti u novom ruhu, ali na prepoznatljivom obliku u dvojezičnom izdanju (hrvatsko-engleski), a kako saznajemo planira se i izdavanje još jedne vrijedne monografije.
U sklopu muzeja djeluje i Odjel za podmorsku arheologiju kao prvi i do danas jedini takav odjel unutar kulturnih institucija na čitavoj jadranskoj obali. Istraživanja na Grebenima kod Silbe i u Zatonu još su uvijek u tijeku, no nažalost programi koji su ove godine predloženi Ministarstvu kulture neće biti financirani tako da će i tu izostati neki vrijedni arheološki lokaliteti.
