ZADAR – Od 8. do 10. svibnja na Sveučilištu u Zadru održava se konferencija "Sociologija i interdisciplinarnost: Perspektive Centralne i Južne Europe". Svečano otvorenje je u četvrtak u 19 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Konferencija se organizira pod pokroviteljstvom Međunarodnog udruženja sociologa i Hrvatskog sociološkog društva. Na konferenciji sudjeluje pedesetak znanstvenika iz cijele Europe.
– Radi se o značajnom akademskom događaju.Cilj je bio vidjeti koje sve discipline, osim sociologije, promišljaju suvremeni trenutak u regiji. Riječ je o temama koje su izuzetno značajne za pozicioniranje ovog područja i govore o tome kako ono, o čemu inače razmišljamo kao o kulturnoj baštini, učiniti resursom koji može potaknuti razvoj cijele regija. To je tema koja je za Zadar jako važna. Bit će tema koje govore i o tome kako se prati problem zdravlja na ovim područjima, o problemu etičnosti i interdisciplinarnosti, problemu profesija; kako stručnost može doprinijeti novim tipovima razvoja ekonomije i sagledavanja društva, kazala je pročelnica Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru i predsjednica Hrvatskog sociološkog društva Inga Tomić-Koludrović.
Ističući kako je riječ o značajnom znanstvenom skupu u čijem je Akademskom odboru bio predsjednik Svjetske asocijacije sociologa, Tomić-Koludrović je kazala kako održavanje ove konferenciju u Zadru znači ne samo pozicioniranje Zadra na međunarodnoj znanstvenoj mapi, već i doprinosi decentralizaciji znanosti u Hrvatskoj. Dodala je kako su konferenciju prepoznali Gard Zadar i zadarska županija, Maraska, Bakmaz i Tvornica kruha Zadar.
– Mislim da se događa bitna promjena razmišljanja kad je u pitanju lokalno gospodarstvo. Nažalost, sociologija je dugo godina bila legitimirajuća disciplina i nije ostvarivala ulogu koju danas ima u svijetu. Sociolozi su izuzetno bitni za promišljanje razvoja društva. U Hrvatskoj se, zbog različitih razloga, dogodilo da su taj primat preuzeli ekonomisti, a mnogi problemi su interdisciplinarni i ne mogu se sagledati samo iz pozicije jedne struke. Pogotovo se to odnosi na područja kao što je Hrvatska koja je bila ratom pogođena, a osobito na zadarsko područje koje je izravno bilo pogođeno. Sociologija danas može pomoći dati odgovor na pitanje kako lokalno znanje i lokalne proizvode učiniti globalno prepoznatljivim i isplativim. Zadar ima jako puno i kulturnih resursa, samo trebamo početi razmišljati na drugi način. Kod nas se dugo o kulturi razmišljalo samo kao o nečem što treba sačuvati u smislu baštine. Danas su najatraktivniji proizvodi oni koje možete prodati kao lokalnu kulturu. To može zvučati grubo, ali nije negativno. Uzmimo primjer Maraske. Riječ je o autohtonom znanju pravljenja likera koje može postati nešto što će dati obilježje gradu i biti resurs za razvoj, pojasnila je Tomić-Koludrović.
