Konačna verzija prijedloga Zakona o posebnim porezima na motorna vozila, četvrta od početka ozbiljnije izrade ‘križaljke' davanja u izmijenjenom obliku koja bi se u praksi trebala početi primjenjivati od 1. srpnja 2013. godine, gotova je i sredinom siječnja bit će upućena u saborsku proceduru.

Dobra je vijest da je radna skupina zadužena za izradu tog prijedloga djelomično uvažila prigovore javnosti i hrvatskih zastupnika automobilskih marki. Konačan prijedlog zakona bitno je blaži od onoga kojeg je prezentirao ministar financija Slavko Linić. Prođe li ovaj prijedlog propisanu saborsku proceduru, a mišljenja smo da hoće, automobili s cijenom do 100.000 kuna i emisijama do 120 grama CO2 po kilometru pojeftinit će nekoliko tisuća kuna. Automobili koji stoje 100.000 do 150.000 kuna te emitiraju do 120 g CO2/km stajat će otprilike jednako. Prilično će poskupjeti, međutim, automobili s današnjom cijenom iznad 150.000 kuna i emisijama većima od 120 g CO2/km. Posebno će biti upečatljiv rast cijena za automobile s emisijama većima od 140 g CO2/km, što bi pojedine modele moglo posve ‘izbrisati' s našeg tržišta jer će se za njih s bitno višom cijenom teško naći kupac.

Analiziramo li detaljnije konačan prijedlog - čije kategorije zasebno donosimo u tri tablice: po vrijednosti vozila, po emisijama CO2 za benzince odnosno dizelaše - najznačajniji su porezni postoci razrezani po vrijednosti vozila. U odnosu na prethodni prijedlog, davanja na automobile do 100.000 kn u dijelu koji će se obračunavati po vrijednosti vozila bit će 4,5% manja, a na one od 100.000 do 150.000 kn taj će dio davanja biti 4% manji. Smanjenje poreznog opterećenja za automobile koji stoje 150.000 do 200.000 kn, u odnosu na prethodni prijedlog, iznosi tri posto.

Rabljeni povoljniji

Osim povika da će nove trošarine dovesti do bitno većih cijena većine automobila, na prethodni prijedlog automobilska industrija uložila je prigovor po još dvije osnove. Izjednačava se, naime, oporezivanje za nove i rabljene automobile, čime rabljeni postaju povoljniji pa je za očekivati da će ih na cestama biti još više. Time će nam, pak, ukupni vozni park biti još stariji i nesigurniji. To nije promijenjeno ni u ovom, konačnom prijedlogu. Druga stavka, koja je ostala usprkos prigovorima, ona je da trošarine ne bi trebalo obračunavati na cijenu na koju je već dodan PDV. To, međutim, ostaje jer takav način oporezivanja diktira Europa. Neophodan je jer će s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju naš kupac automobil moći kupiti i u nekoj drugoj zemlji, koja je u njegovu cijenu već ‘ugradila' svoj PDV.

Visina poreza mijenjat će se Vladinom uredbom

U članku 12. (st.7.) stoji da Vlada Republike Hrvatske može uredbom mijenjati brojčane pokazatelje za utvrđivanje visine posebnog poreza. Konkretno, ne moraju ponovno prolaziti saborsku proceduru već Vlada, primjerice, mjesec dana od početka primjene novih trošarina može povećati ili smanjiti postotke poreza za pojedinu kategoriju. To je dobro jer Vlada može brže reagirati na eventualno dodatno urušavanje tržišta automobila opetovanim smanjivanjem trošarina. No, loše je jer Vlada može - zaigra li se s proračunom - naknadnim povećanjem postotaka poreza pokušati popuniti proračunsku rupu bez dna.