Hrvatsko geografsko društvo – Zadar, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Odjelom za geografiju Sveučilišta u Zadru i Gradom Zadrom, danas je organiziralo 19. seminar Josipa Roglića, državni stručni skup za nastavnike geografije u Republici Hrvatskoj.
Seminar je okupio nastavnike geografije iz cijele Hrvatske te kroz stručna izlaganja i primjere dobre prakse predstavio iskustva provedbe cjelodnevne škole i modularne nastave, suvremene pristupe kritičkom čitanju karata, mogućnosti primjene umjetne inteligencije u nastavi i vrednovanju te primjenu svemirskih prostornih podataka programa Copernicus u poučavanju prirodnih prijetnji. Posebna pozornost posvećena je projektnim aktivnostima i jačanju suradnje između obrazovnih i znanstvenih ustanova.

U pozdravnoj riječi rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić istaknuo je kako je konferencija prilika za razmjenu iskustava i aktualnih informacija koje će pomoći i Odjelu za geografiju da čuje prijedloge kako bi trebalo mijenjati studijski program u onoj mjeri u kojoj mladi nemaju kompetencije koje bi možda trebali imati ili koje ni nastavnici sami tijekom studija nisu imali priliku razviti, nego su ih morali stjecati kroz vlastiti profesionalni rad.
– Na ovom će seminaru svakako biti riječi o novim tehnologijama. Velika će se pozornost posvetiti mogućnostima njihove primjene, ali i opasnostima koje donosi umjetna inteligencija, odnosno digitalni alati koji se temelje na algoritmima i omogućuju rješavanje različitih zadataka. Ako se njima koristimo nekritički, bez odgovarajućeg predznanja ili ako se na njih previše oslanjamo i mi sami, a posebno naši učenici i studenti, dugoročne posljedice mogu biti vrlo nepovoljne. Postoji opasnost da digitalna tehnologija zamijeni trud, znanje i proces razmišljanja, odnosno oslabi čovjekove kognitivne sposobnosti i druge dimenzije njegova razvoja. Zato je iznimno važno najprije razvijati odnos prema prostoru i prostornu kompetenciju – rekao je rektor Faričić, istaknuvši kako učenici i studenti danas rijetko posežu za atlasom jer je riječ o publikaciji velikog formata. Sve rjeđe koriste i udžbenike, a informacije traže na svojim mobilnim uređajima. Fokusirani su na pojedinačne informacije i pritom često gube širi kontekst, a geografija ne postoji bez prostornog konteksta.

– Kako se s tim nositi? Kako rasteretiti učenje? Što zapravo znači rasteretiti učenje? Neće proći mnogo vremena ako se nastave sadašnji trendovi, a već će se postavljati pitanje treba li školski sat u sadašnjem obliku trajati 45 minuta. Nakon otprilike 20 do 25 minuta koncentracija učenika značajno opada. Prisjetite se samo kada ste i sami bili učenici ili studenti. Koliko je tada trajala vaša koncentracija i strpljenje? Danas je to još izraženije kod djece. Trebamo biti zabrinuti, ali ne i pesimistični – poručio je Faričić.
Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković rekla je kako ovaj seminar ima posebno mjesto u povezivanju učitelja i nastavnika geografije, što je osobito važno u vremenu u kojem se od škole više ne očekuje samo prenošenje činjenica, nego osposobljavanje učenika za kritičko promišljanje i odgovorno djelovanje.

– Tema ovogodišnjeg seminara posebno je važna. Inovacije u nastavi geografije nisu same sebi svrha; one imaju smisla onda kada učenicima omogućuju dublje razumijevanje geografskih procesa i pojava, kada ih potiču na istraživanje te na primjenu stečenoga znanja. Suvremena nastava geografije treba pomoći učenicima da razumiju svijet u kojem žive i promjene koje taj svijet donosi – istaknula je ravnateljica Milković.
Zamjenica pročelnika Odjela za geografiju prof. dr. sc. Ana Pejdo izrazila je zadovoljstvo činjenicom da je seminar ove godine okupio gotovo 100 sudionika, što potvrđuje njegovu važnost.
– Svjesni smo promjena koje se u geografiji događaju na dnevnoj bazi, bilo da je riječ o sve izraženijim klimatskim promjenama, migracijama, tehnološkom razvoju ili globalnoj povezanosti. Mi smo ti koji u gotovo svakom trenutku moramo znati što se događa i kako ta znanja prenijeti našim učenicima – istaknula je Pejdo.

Sudionike je pozdravila i predsjednica Hrvatskog geografskog društva Zadar Jadranka Vejmelka.
Na seminaru su predstavljena iskustva provedbe cjelodnevne škole u Osnovnoj školi Novigrad, izazovi i mogućnosti modularne nastave u strukovnom obrazovanju te integracija geografskih sadržaja u interdisciplinarne module. Govorilo se i o suvremenim pristupima kritičkom čitanju karata i njihovoj ulozi u razvoju kritičkog mišljenja učenika, mogućnostima i izazovima primjene generativne umjetne inteligencije u pripremi nastave i vrednovanju učeničkih postignuća te drugim aktualnim temama. Seminar je još jednom potvrdio važnost stručnog usavršavanja nastavnika geografije te sudionicima pružio niz konkretnih primjera i alata za unaprjeđenje nastavne prakse i razvoj suvremenih pristupa poučavanju.
















