U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru danas je otvoren međunarodni simpozij pod nazivom „Međunarodna i interdisciplinarna promišljanja o obrazovanju, dobrobiti i društvenoj participaciji“, koji je okupio ugledne znanstvenike, nastavnike, istraživače i doktorande iz Hrvatske i inozemstva. Cilj simpozija je razmjena suvremenih istraživanja, teorijskih okvira i empirijski utemeljenih praksi koje se bave međuodnosima obrazovanja, dobrobiti i društvene participacije, kao i poticanje interdisciplinarnog dijaloga među stručnjacima iz različitih institucionalnih i sociokulturnih okruženja.
Sudionike su na početku pozdravili rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektorica prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić, dr. sc. Dina Mehmedbegović-Smith s University College Londona te pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Magaš.
– Okupljamo se u trenutku kada se preispituju neka od najtemeljnijih pitanja obrazovanja. S razvojem umjetne inteligencije obrazovni djelatnici i društvo u cjelini ponovno se pitaju koja je zapravo svrha obrazovanja. U vremenu pretjerane uporabe digitalnih tehnologija, rastuće usamljenosti i sve većih zabrinutosti za mentalno zdravlje, dobrobit i smisleno sudjelovanje u društvu više se ne mogu promatrati kao poželjni, ali sporedni učinci obrazovanja. Možda najveći izazov našeg vremena nije tehnološke, nego duboko ljudske prirode. Kako stvoriti uvjete u kojima ljudi mogu razmišljati, povezivati se, osjećati pripadnost i ostvarivati svoj puni potencijal? Takva pitanja zahtijevaju ne samo interdisciplinarni pristup, nego i spoznaju da nijedna disciplina, profesija ili područje djelovanja nema sve odgovore. Upravo zato prisutnost stručnjaka iz prakse u današnjim raspravama ima posebnu važnost. Njihovi uvidi pomažu u provjeri naših teorija kroz stvarnost te nas podsjećaju da se znanje ne stvara samo istraživanjem, nego i iskustvom, odnosima među ljudima i konkretnim djelovanjem – rekla je dr. Mehmedbegović-Smith, istaknuta znanstvenica na području dvojezičnosti, višejezičnosti i interkulturalnog obrazovanja, poznata kao autorica inovativnog koncepta „zdrave jezične prehrane“.
I rektor Faričić istaknuo je kako je konferencija prigoda za razmjenu ideja, znanja i iskustava.
– Nadam se također da ćete imati priliku doživjeti mediteranski način života, odnosno atmosferu ljudi ovoga podneblja, ali i ponijeti dobra iskustva s našega Sveučilišta. Ponosni smo na dugu tradiciju visokog obrazovanja koja u ovom gradu i ovom dijelu Europe baštinimo još od kraja 14. stoljeća. Vjerujem da ćete ovdje osjetiti spoj tradicije i modernosti koji svaki na svoj način pridonose stvaranju našega identiteta ali i ozračja koje omogućuje dobrobit za sve nas – rekao je rektor Faričić.
Potom je održao izlaganje pod nazivom „Zadar Region: Geographical Specificities, Education, Well-Being and Social Participation“, u kojem je govorio o geografskim posebnostima zadarske regije te njihovoj povezanosti s obrazovanjem, kvalitetom života i društvenim uključivanjem. Zadarsku regiju, istaknuo je, odlikuju strateški važan geografski položaj, raznolik krajolik, koji uključuje profil od otoka preko priobalja do brdovitoga i planinskog zaobalja kao i povoljna mediteranska klima koja obilježava najveći dio zadarskoga prostora. Dobra prometna povezanost i različiti prostorni resursi čine važnu osnovu za održivi razvoj koji razborito balansira razvojne potrebe i zaštitu prirodne i kulturne baštine. Međutim, takav razvoj često se doživljava kao fraza koju se vrlo teško implementira. Sveučilište ima važnu ulogu u razvoju obrazovanja i znanosti koji svojim ostvarenjima nadilaze granice zadarske regije. Kao jedno od najstarijih sveučilišta u Hrvatskoj, doprinosi razvoju ljudskog kapitala, potiče međunarodnu suradnju i mobilnost studenata te promiče cjeloživotno učenje i digitalno obrazovanje. Poseban naglasak stavlja se na razvoj inovativnih studijskih programa i interdisciplinarnu suradnju kako bi se odgovorilo na suvremene potrebe društva, imajući pritom na umu opasnosti koje proizlaze iz nekompetentne, nekritičke i neetične primjene digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije.
Među istaknutim predavačima bio je i Thomas H. Bak, koji je predstavio izlaganje o važnosti „zdrave jezične prehrane“ u povezivanju obrazovanja, dobrobiti i društvene pravednosti. O iskustvima obrazovanja u izazovnim okolnostima govorio je Andrea Gallina kroz primjer rada nastavnika u Palestini, dok je Tomislav Klarin predstavio utjecaj turizma na dobrobit i društvenu participaciju u Zadru.
U fokusu simpozija bila je ideja da obrazovanje, dobrobit i društvena participacija nisu odvojeni društveni fenomeni, nego međusobno povezani procesi koji oblikuju pojedince i zajednice. Izlaganja su se bavila utjecajem obrazovnih i komunikacijskih okruženja na kognitivni razvoj, emocionalnu regulaciju, izgradnju identiteta te mogućnosti aktivnog sudjelovanja u društvu. Program je pritom objedinio perspektive obrazovanja, lingvistike, psihologije, neuroznanosti i obrazovnih politika.
