Rasprava o budućnosti financiranja iz fondova Europskog revizorskog suda u Zadru otvorila je pitanje koje se često prešućuje: unatoč velikim iznosima koji stoje na raspolaganju, stvarna korist za lokalne projekte često je manja nego što se očekuje.
Na konferenciji održanoj u Kneževoj palači istaknuto je kako složene procedure, sporost provedbe i administrativni zahtjevi i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku učinkovitom korištenju europskih sredstava. Iako se govori o milijardama eura dostupnih kroz novu financijsku perspektivu, dio sudionika upozorio je da se u praksi znatan dio tih sredstava “izgubi” kroz birokraciju, pripremu dokumentacije i dugotrajne procese odobravanja. Među sudionicima bili su gradonačelnik Šime Erlić i župan Josip Bilaver, kao i članovi Europskog revizorskog suda Ivana Maletić, Iliana Ivanova i Alejandro Blanco Fernández. Središnji dio bio je posvećen izazovima korištenja EU fondova te smjernicama za novo financijsko razdoblje, s posebnim naglaskom na iskustva jedinica lokalne i regionalne samouprave.
“Nama je bila želja da ne ostanemo u Zagrebu, nego da čujemo glas lokalnih i regionalnih sredina jer u novom prijedlogu koji dolazi od EK zadržano je puno toga, ali su i zadane neke nove kompleksnosti u provedbi. I zato je važno sada reći što treba promijeniti, dok se o tome raspravlja. 16,8 milijardi eura koje će nam biti dostupne se čine kao veliki novci, ali na koncu za same projekte ne ostane puno. Provedba projekata treba biti brža, jeftinija i jednostavnija”, kazala je Maletić.
Predstavnici lokalne i regionalne razine naglasili su kako su kapaciteti za pripremu i provedbu projekata i dalje neujednačeni, posebno u manjim sredinama. To dovodi do situacije u kojoj sredstva formalno postoje, ali nisu jednako dostupna svima. Dodatni problem je i promjena prioriteta na razini Europske unije, gdje sve veći dio proračuna odlazi na druga područja poput sigurnosti i obrane, što može smanjiti dostupnost sredstava za razvojne projekte.
U raspravi je također istaknuto da trenutni sustav često favorizira administrativno spremnije projekte, a ne nužno one koji imaju najveći stvarni utjecaj na lokalnu zajednicu. Time se otvara pitanje pravednosti i učinkovitosti raspodjele sredstava.
Zaključak skupa nije bio optimističan: bez pojednostavljenja procedura, brže provedbe i jasnijih pravila, postoji rizik da će i nova financijska perspektiva donijeti iste probleme – velik potencijal na papiru, ali ograničene rezultate na terenu.
