U povodu medijskih istupa predsjednice Općinskog suda u Zadru Marije Knez, a imajući na umu ustavno načelo neovisnosti sudaca, Udruga hrvatskih sudaca (UHS) navodi da je iznenađena i zabrinuta zbog okolnosti vezanih za I. Izmjenu Godišnjeg rasporeda poslova Općinskog suda u Zadru, donesenu od strane predsjednice tog suda, Marije Knez, 20. veljače 2026. Riječ je takvim izmjenama Godišnjeg rasporeda poslova sudaca koji je prvi takve vrste u pravosuđu Republike Hrvatske po obimu promjene poslova i premještaja sudaca jednog suda.
Nema dvojbe da je zakonska ovlast predsjednika suda donijeti godišnji raspored poslova u sudu kao i da može tijekom godine mijenjati i dopunjavati raspored, ako to zahtijevaju potrebe suda i opravdane potrebe organizacije rada. Iako predsjednik ima ovlast organizacije rada raspodjelom poslova sucima i sudskim vijećima, ta ovlast nije apsolutna niti diskrecijska.
Podsjećamo da je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u predmetu Biliński protiv Poljske (br. 23771/20) postavio jasne brane protiv arbitrarnosti sudske uprave. Svaki premještaj suca bez njegova pristanka mora biti utemeljen na objektivnim, transparentnim i predvidljivim kriterijima. ESLJP ističe da premještaji sudaca unutar istog suda, ali između odjela koji rješavaju različite pravne materije, mogu imati ozbiljne posljedice za neovisnost sudstva i zato trebaju biti praćeni sigurnosnim jamstvima koja sprječavaju proizvoljnost ili prikrivene pritiske.
U konkretnoj situaciji, kao što smo objavili u priopćenju od 23. veljače 2026., premješten je veći broja sudaca Općinskog suda u Zadru bez njihove suglasnosti, štoviše nisu prethodno niti konzultirani, a takvo postupanje je nepravilno i u najmanju ruku nepristojno.
Posebno zabrinjava činjenica da niti iz ove Izmjene Godišnjeg rasporeda poslova Općinskog suda u Zadru niti iz javnih istupa predsjednice Marije Knez nije jasno koje će se posljedice ovako opsežnog premještaja sudaca dogoditi i kako će to utjecati na rad suda, građane koji su stranke u sudskim postupcima pred tim sudom i pravo istih na suđenje u razumnom roku.
Naime, preraspodjela velikog broja sudskih spisa zbog promjene raspravnog suca, neminovno dovodi do toga da će se morati ponovno izvoditi već izvedeni dokazi, ponovno saslušavati svjedoci i vještaci, što izravno multiplicira troškove postupka na teret stranaka. Postupci koji su bili u stadiju pred završetak rasprave vraćaju se na početak, a sve to izravno ruši povjerenje javnosti u rad sudbene vlasti.
Sudska neovisnost uključuje i zaštitu od unutarnjih pritisaka unutar samog pravosudnog sustava. Ako sudska uprava postane instrumentom moći, a ne servisom za osiguranje učinkovitosti rada suda, tada gubimo temelje pravne države.
