U novom Studentskom domu Sveučilišta u Zadru danas su predstavljene aktivnosti i očekivani rezultati znanstveno-istraživačkog projekta Održivi turizam otoka (OTOK), kojega provodi Sveučilište u Zadru, a financiran je iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Ukupna vrijednost projekta je nešto više od 150 tisuća eura. Projekt je započeo u listopadu 2025. i trajat će četiri godine, a na njemu će raditi 15 znanstvenika iz Hrvatske i Europe.
Privlačnost mora, ugodna klima i odijeljenost otoka Zadarskog arhipelaga stvaraju pretpostavku razvoja turizma posljednjih godina. Pritom turizam značajno opterećuje obalno područje i ostvaruje različite ekološke, društveno-kulturne i ekonomske učinke kojima je potrebno održivo upravljati, kako bi se očuvale sve otočne vrijednosti potrebne za život budućih generacija. Uvažavajući specifičnosti otoka i otočnih zajednica, cilj ovog projekta je razviti model održivog turizma otoka kao turističkih destinacija. Voditelj projekta izv. prof. dr. sc. Tomislav Klarin s Odjela za ekonomiju rekao je kako će u tu svrhu biti provedena različita kvalitativna i kvantitativna istraživanja koja će cjelovito obuhvatiti sve relevantne dionike turizma otoka Zadarskog arhipelaga. Kao trajni rezultat projekta ostat će različite znanstvene publikacije koje razmatraju specifičnosti zadarskih otoka u kontekstu suvremenog turizma i njegove održivosti.
Rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Josip Faričić, rekao je da se o otocima ne može govoriti isključivo kao o prostoru koji svojim ljepotama omogućuje turističke doživljaje, a da se pritom ne uzme u obzir činjenica da je to i prostor života otočana.
– Otoci nikada nisu bili bolje prometno povezani niti je ikada bilo lakše povući financijska sredstva iz europskih fondova za unaprjeđenje komunalne infrastrukture i životnih uvjeta. Međutim, otoci istodobno imaju i blagoslov i prokletstvo odijeljenosti od kopna – s jedne strane udaljenost od onečišćenja i drugih loših strana ubrzanoga urbanog života, a s druge izoliranost u lošim vremenskim uvjetima i nedostupnost potrebnih dobara i usluga. Sve probleme na otocima nije lako, a možda ni moguće riješiti, no smisao ovakvih projekata jest pokušati doći do objektivnog prikaza stanja i prijedloga promjena koje će olakšati život stalnom stanovništvu te predložiti aktivnosti koje će povremeno privlačiti posjetitelje ili nove stanovnike. Održivi turizam je prilika za otočne zajednice. Međutim, prečesto svjedočimo stihijskom turizmu, koji je partikularan i usmjeren isključivo na što brže i lakše stjecanje financijske dobiti. Takav turizam nije dobar jer narušava odnose unutar otočnih zajednica i trajno degradira pa i devastira prostor. Umijeće je postići ravnotežu između razvojnih potreba i zaštite prostora, a velika je odgovornost akademske zajednice da svojim konkretnim prijedlozima doprinese njezinoj uspostavi – istaknuo je rektor Faričić.
Članica projektnog tima, ujedno i predsjednica Komisije za otoke IGU (International Geographic Union Islands Commission), prof. dr. sc. Anica Čuka s Odjela za geografiju, rekla je kako otoci Zadarskog arhipelaga predstavljaju iznimno vrijedan, ali i izrazito osjetljiv prostor. Riječ je o otocima koji se međusobno znatno razlikuju – po veličini, broju stanovnika, stupnju prometne povezanosti s kopnom, ali i po društveno-gospodarskom razvoju.
– Privlačnost mora, ugodna klima i doživljaj izdvojenosti i „autentičnosti“ snažno privlače posjetitelje, ali istovremeno stvaraju sve veće pritiske na otočni prostor, okoliš i lokalne zajednice. Ti pritisci nisu jednaki na svim otocima, niti proizvode iste učinke. Slični se procesi odvijaju u brojnim otočnim regijama Mediterana, ali i šire – od Grčke, Italije i Španjolske, preko otočnih zajednica u Atlantiku, do pacifičkih i karipskih otoka. Turizam na otocima donosi ekonomske koristi i razvojne prilike, dok s druge strane može uzrokovati ekološka opterećenja, promjene u društvenim odnosima, gubitak lokalnog identiteta i snažnu ovisnost o sezonalnim prihodima. Upravo u tom raskoraku između mogućnosti i razvojnih ograničenja nalazi se središnji istraživački problem ovog projekta, istaknula je Čuka.
U okviru projekta provest će se sveobuhvatna analiza geografskih obilježja, kao i ekološkog, društvenog i gospodarskog stanja na otocima Zadarskog arhipelaga. Na temelju tih analiza definirat će se kriteriji za odabir otoka na kojima će se onda provesti detaljnije, primarno istraživanje.
Članica projektnog tima s Odjela za ekonomiju, doc. dr. sc. Gabrijela Vidić, istaknula je kako će se u okviru projekta provesti niz istraživanja koja će uključivati različite skupine dionika u otočnim destinacijama, poput lokalnog stanovništva, gospodarstvenika, neprofitnih organizacija, turista i drugih relevantnih aktera, s ciljem utvrđivanja njihovih stavova o održivom razvoju turizma na otocima. U tu će se svrhu primjenjivati različite istraživačke metode, kao što su anketna istraživanja i grupni intervjui, ali i eksperimenti izbora te kvazieksperimentalna istraživanja uz pomoć alata za praćenje pogleda ispitanika. Osim toga, provest će se analiza stanja i trendova na tržištu nekretnina u kontekstu turističkih kretanja na otocima, kao i analiza turističke infrastrukture, ponude i aktivnosti potrebnih za razvoj pristupačnog turizma.
Nakon predstavljanja potpisani su sporazumi o suradnji s partnerima koji će pružiti podršku u provođenju projekta, a oni su: Općina Preko, JU „Park prirode Telašćica“ te turističke zajednice Zadarske županije, Grada Zadra, Općine Preko, Općine Kali, Općine Kukljica i Općine Tkon.
