Na današnjoj sjednici Vlade usvojene su izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koje će biti upućene u daljnju saborsku proceduru. Izmjenama zakona moći će se legalizirati samo zgrade izgrađene do 21. lipnja 2011. godine. Svi objekti koji su izgrađeni bez potrebnih dozvola za gradnju nakon 21. lipnja 2011. neće se moći legalizirati.
Dakle, izmjenama Zakona ne pokreće novi val legalizacije nego se omogućava trajno podnošenje zahtjeva. To se osobito odnosi na vlasnike koji su do 30. lipnja 2018. imali rok da podnesu zahtjev za legalizaciju, ali to nisu učinili zbog neznanja, naslijeđene imovine, financijskih i drugih okolnosti.
Legalizacija se neće moći provesti za gradnju na pomorskom dobru, u parkovima prirode, infrastrukturnim koridorima, na državnom, šumskom i vodnom zemljištu, ali i ako je riječ o arheološkom nalazištu, kulturnom dobru, području koje pod zaštitom UNESCO-a ili je riječ o postojećoj površini javne namjene.
“Proširuje se obuhvat prostora na kojima nije moguće provesti legalizaciju, uključujući i zgrade izgrađene do 21. lipnja 2011. godine, ako se nalaze na područjima koja su prostornim planovima određena kao planirani infrastrukturni koridori. Time se želi spriječiti da legalizacija takvih građevina onemogući izgradnju strateške komunalne, prometne i energetske infrastrukture u Republici Hrvatskoj”, pojasnio je ministar.
Novim izmjenama Zakona uvodi se i potpuna digitalizacija cijelog procesa. Naime, zahtjevi će se podnositi putem Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU) uz obveznu priloženu cjelovitu dokumentaciju.
Ako podnositelj zahtjeva ne priloži sve propisane dokumente, zahtjev se neće moći ni predati.
Zato je potrebno priložiti geodetsku snimku izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koja se izrađuje u okviru geodetskog elaborata, kao i snimku izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt ili inženjer građevinarstva, zatim izjavu ovlaštenog inženjera da zgrada ispunjava mehaničku otpornost i stabilnost prema propisima koji su vrijedili u vrijeme kada je sagrađena, te uvjerenje tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina da je zgrada vidljiva na geodetskoj snimci iz zraka 2011. godine.
Osim toga, podnositelji zahtjeva morat će podmiriti i naknadu za bespravnu gradnju koja će biti veća s obzirom na protok vremena od 2012. godine. Naknada će se određivati ovisno o veličini, lokaciji i namjeni nezakonito izgrađenog objekta.
Buduća bespravna gradnja sprječava se visokim novčanim kaznama
Ministar Bačić podsjetio je i kako su već izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu iz 2024. godine dane veće ovlasti komunalnim redarima koji sada mogu uz građevinske inspektore provoditi postupke nadzora nad bespravnom gradnjom.
Što se tiče buduće bespravne gradnje, ona će se sprječavati novčanim kaznama za gradnju za sve sudionike u gradnji koji započnu radove bez potrebne građevinske dozvole što je već propisano novim Zakonom o gradnji.
Kazne se kreću od 4.000 eura za manje složene zgrade do 15.000 eura za višestambene zgrade, a za ostale građevine jedan posto procijenjene vrijednosti radova.
Iako su za bespravne graditelje već sad u postojećoj zakonskoj regulativi propisane prekršajne i kaznene odredbe, u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave te Državnim odvjetništvom predložit će se da se bespravna gradnja pravno regulira i kroz odredbe Kaznenog zakona kao kazneno djelo.
Bespravna gradnja sprječavat će se i uvođenjem digitalnog nadzora. Trenutno se privodi kraju satelitsko snimanje RH.
Sustav “digitalne inspekcije” bit će integriran u Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) koji će omogućavati svakodnevno praćenje i evidenciju promjena na zemljištu, pa će svaka bespravna gradnja biti prepoznata. Sustav će automatski obavještavati građevinske inspektore i komunalne redare o potencijalnim lokacijama bespravne gradnje. Potpuna funkcionalnost ovog sustava očekuje se u drugoj polovici ove godine.
