I dok su nakon Hipodroma Thompsonov tim, pa i njegovi fanovi, žustro zagovarali kako koncert nije bio politički događaj, već samo mjesto okupljanja Hrvata ispunjenih domoljubljem, vjerom i ponosom, slika se ipak nedavno iskristalizirala.
Znaju li uopće mladi interpretirati ovakvu izjavu, za portal Srednja.hr komentirao je izvanredni profesor na Odjelu za sociologiju Sveučilište u Zadru Krešimirom Krolom kojem su znanstveni interes sociologija mladih, medija i kulture. Kaže kako je svakim danom i svakim koncertom sve jasnije da Thompsonovi nastupi sve manje imaju veze s glazbenom umjetnošću, a sve više s jasnim političkim agitiranjem. Ako već ne zbog mobilizacije, naglašava, onda zbog zbijanja ideoloških redova unutar desnog političkog spektra.
– Obraćanje mladima dio je te šire političko-komunikacijske strategije, no sumnjam kako je Thompson spontano izustio takve poruke, već je vjerojatno cijela priča nastala u marketinškim ili PR agencijama preko kojih se nastoji maksimalno kapitalizirati trenutna energija oko njegovih nastupa. Naime, istraživanja ukazuju na trend među mladima gdje se nešto više favoriziraju autoritarne vrijednosti i društvena rješenja, odnosno zamjetan je među njima lagani rast tradicionalno-konzervativnih orijentacija pa onda takve poruke čitam kao nastojanje da im se dodatno približe nacionalistički sentimenti vezani uz simbolički kapital Thompsona, pojašnjava Krolo.
Naglašava kako mladi nisu homogena društvena kohorta pa je vjerojatnije da će oni koji u prosjeku imaju razvijeniju političku i medijsku pismenost, onda vjerojatno drukčije čitati i kritički valorizirati Thompsonove poruke. Podsjetimo da je istraživanje među maturantima u 2021. godini pokazalo kako samo trećina njih misli da je NDH bila fašistička tvorevina, a isto toliko tada je iskazalo kako su se Ustaše borile za hrvatske nacionalne interese. Opravdanim je tada 40 posto učenika smatralo upotrebu pozdrava ‘Za dom spremni’ na spomenicima i znakovlju iz Domovinskog rata. Istraživanja kroz duži period govore kako je među maturantima ipak oslabila nacionalna isključivost te mišljenje ‘da bi Hrvati trebali imati privilegirani društveni položaj u odnosu na ne-Hrvate’. Glede medijske pismenosti, 40,2 posto mladih ima poteškoća s provjerom točnosti informacija koje pronalaze na internetu.
– No, da bi bili do kraja sigurni kako se te poruke tumače i čitaju kada su mladi u pitanju, najbolje bi bilo pitati upravo mlade pa se nadam da će se uskoro neko sociološko ili politološko istraživanje pozabaviti i tom temom, poručuje zadarski sociolog.
