Povodom objave iz Grada Zadra da su nakon 7 godina od proglašenja venecijanskog obrambenog sustava dijelom svjetske baštine UNESCO-a, osvijetlili prolaz u utvrdi Forte, oglasili su se i građani-
I da je još vratiti s lijeve strane sedmoglavog zmaja s krilima šišmiša i kanđama zmaja, ograđenog predivnom ogradom od kovanog željeza. Ako se tko još toga sjeća, napisano je na facebook profilu Grada Zadra.
Zmaj je još tu, ali ograde nema kao ni vrata kojima se park zatvarao kao što se to i dalje radi u pojedinim europskim zemljama.
Uz istočni ulaz u utvrdu – park Vladimira Nazora, nalazi se u podnožju bedema uklesan lik sedmoglavog zmaja s kandžama orla i krilima šišmiša, pod kojim je natpis Ut Cumque (na bilo koji način ili pod svaku cijenu). Za grb se dugo pretpostavljalo da je simbol sedam pobuna Zadrana protiv mletačke vlasti. Akademik prof. Ivo Petricioli, nakon proučavanja raznih spisa i dokumenata, 1964. zaključio je kako je sedmoglavi zmaj zapravo grb mletačkoga zapovjednika i graditelja Sforze Pallavicina koji je utvrdu projektirao.
Ima još Zadrana koji se sjećaju i pitaju gdje je nestao dio povijesne baštine iz tri tisuće godina starog kamenog broda, kako neki tepaju zadarskog povijesti.
Tako je bilo i kad je skinuta skela nakon obnove Gradske straže. Također se mogao čiti komentar – a još da vrate i onaj izbrisan natpis.
Kroz vrijeme, promijene vlasti, vandalizam nakon ratova, sve to, nažalost, polako nestaje. Uzalud je služba koja se zove konzervatorska, osobiti posljednjeg desetljeća.
I zato je uvijek zanimljivo vratiti se povijesnim podacima, kao ovima koji su objavljeni na stranici Narodnog muzeja koji upravlja tim objektom kao i Gradskom ložom na Trgu koji je također kroz ovo novo doba doživio svoju transformaciju, od gospodskog preko narodnog do poduzetničkog.
Gradska straža podignuta je 1562. godine u kasnoj renesansi, navodno po nacrtu mletačkog arhitekta Giangirolama Sanmichelija.
Krajem 18. stoljeća Austrijska vlast je uklonila manji toranj, a 1798. godine nad stražom je počela gradnja većeg baroknog tornja. Novi sat koji neprekidno radi još od 1803. godine izradio je i montirao gradski urar Martini.
Nad krovnom terasom izgrađena je konstrukcija sa zvonima. Veće zvono, koje otkucava sate prenijeto je s Kapetanove kule (Bovo dí Antona), a manje koje otkucava četvrtine sata, sa susjedne crkve sv. Lovre.
Nešto ranije, 1783. godine izgrađen je ogradni zid sa otvorima za topove.
