Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju, jednoj od najrazvedenijih obala na svijetu, ugodnoj mediteranskoj klimi i povoljnim vjetrovima, Hrvatska se danas ubraja među najpoželjnije nautičke destinacije na globalnoj razini. Raznoliki krajolici i klimatski uvjeti čine hrvatsku obalu idealnim odredištem za nautičare i ljubitelje mora. Ova jedinstvena prirodna baština predstavlja čvrst temelj za razvoj nautičkog turizma, koji u nadolazećim godinama ima potencijal doseći svoj vrhunac.
Nautički turizam bilježi snažan rast u posljednjih desetak godina, čime pozitivno utječe na gospodarski razvoj. U usporedbi s drugim vodećim nautičkim destinacijama u Europi, poput Španjolske, Francuske, Italije, Grčke i Turske, Hrvatska kontinuirano postiže izvrsne rezultate u raznim aspektima. Šibensko-kninska i Zadarska županija smatraju se najprivlačnijim područjima za nautičare. Uz najveći broj vezova na tom području, kao glavni motiv takve potražnje navode se nacionalni parkovi, brojni otoci, luke, prirodne uvale i zakloništa. Upravo sidrenje u prirodnim uvalama predstavlja idealan način doživljavanja Jadrana.
Iako je nautički turizam važan za gospodarstvo, neplanski razvoj nautičkog turizma može imati značajne posljedice za morski okoliš. Posebno su problematična divlja sidrišta, koja nastaju kada plovila slobodno sidre na osjetljivim područjima bez propisane infrastrukture, dodatno ugrožavajući podmorje. Rastući broj plovila koja sidre u nezaštićenim uvalama već godinama stvara pritisak na osjetljiva morska staništa. Posebno je ugrožena posidonija, čije su livade jedan od najvrjednijih ekosustava Mediterana. No problem nije samo ekološki. Sve više pritužbi stiže i od lokalnog stanovništva, ribara, turističkih djelatnika i skipera, koji upozoravaju na nesigurne uvjete plovidbe, preopterećenost popularnih uvala, degradaciju krajobraza i sve češće konflikte na moru. Unatoč svemu, divlja sidrišta do sada nikada nisu bila sustavno popisana niti su postojali integrirani podaci koji bi mogli poslužiti kao podloga za upravljačke odluke.
Upravo zbog navedenih razloga nastavnici s Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru će aktivnostima u projektu Mapiranje divljih sidrišta na području Zadarske županije (MaDis) na sustavan način pokušati precizno utvrditi koliko divlja sidrišta utječu na obalne ekosustave. Cilj projekta je predložiti učinkovite mjere za održivo upravljanje morskim resursima, a ključni elementi za ostvarenje tog cilja uključuju identifikaciju i detaljno kartiranje lokacija divljeg sidrenja, terenski monitoring njihova stanja te procjenu ranjivosti pojedinih područja.
Projekt MaDis uključuje širok spektar inovativnih metoda, kombinirajući naprednu tehnologiju (dronove, podvodne ronilice i specijaliziranu opremu) koja će se koristit za prikupljanje preciznih podataka o stanju na terenu s iskustvom ljudi koji svakodnevno borave na moru. Skiperi, lokalno stanovništvo i ostali ključni dionici biti će uključeni u radionice i strukturirana prikupljanja informacija, kako bi se kreirala početna karta problematičnih lokacija. Svi podaci bit će georeferencirani i uvršteni u digitalnu bazu sidrišta, kompatibilnu s postojećim kartama morskih staništa Zadarske županije, što omogućuje usporedbe, analize i izradu preciznih karata pritisaka na okoliš.
Ovakav pristup omogućuje prikupljanje podataka koji inače nisu bili dostupni, od navika sidrenja do specifičnih opterećenja pojedinih uvala. Time će se otvoriti mogućnost donošenja konkretnih mjera zaštite, poput postavljanja ekološki prihvatljivih bova, prilagodbe prostorno-planske dokumentacije, jačeg nadzora i kontroliranog upravljanja uvalama, te sustavne edukacije nautičara o pravilnom sidrenju.
Osim istraživanja, projekt MaDis snažno naglašava edukativnu komponentu. Cilj je povećati svijest nautičara, lokalnog stanovništva i ostalih dionika o važnosti odgovornog ponašanja na moru.
Voditeljica projekta doc. dr sc. Astrid Zekić ističe da će upravo javna i stručna edukacija biti ključna za dugoročne promjene. Dodatno, smatra da posebnu vrijednost projektu daje činjenica da su u istraživačke aktivnosti aktivno uključeni i studenti kao ravnopravni članovi projektnog tima.
