Županijski sud u Zadru odbacio je kaznenu prijavu Damira Brkovića protiv Zdravka Barbaroše, nekadašnjeg vlasnika hotela President, protiv kojega je podnio kaznenu prijavu nakon što je Općinsko državno odvjetništvo prije šest godina već donijelo odluku da nema elemenata kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju. Brković je tada preuzeo kazneni progon i predložio provođenje dokaznih radnji, što je sada odbačeno.
Radi se o sporu oko hotela President, prvog hrvatskog hotela s četiri zvjezdice, koji je zbog lošeg poslovanja otišao u stečaj i sada mu je vlasnik Hrvatska banka za obnovu i razvoj. Brković sa svojom tvrtkom bio je zakupac hotela, a nakon neriješenih poslovnih odnosa, navodnih pozajmica i Brkovićeva uhićenja, Barbaroša je raskinuo ugovor. Međutim, Brković tvrdi kako ga je Barbaroša prevario i potpisivao odluke koje nije smio, budući da je nad hotelom već otvoren stečajni postupak.
U prijedlogu je naveo navode da je Barbaroša 24. travnja 2013., kao vlasnik UO Hotel President, s njegovom tvrtkom Turizam trgovina d.d. zaključio ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji, s tim da je već u trenutku potpisivanja tog ugovora imao stvorenu namjeru prevariti ga i izigrati dogovorene uvjete. Između ostalog, od njega je tražio isplatu dobiti poslovanja Hotela President, unatoč tome što se prema dogovoru dobit mogla i trebala isplatiti tek na kraju fiskalne godine po odbitku svih troškova poslovanja u tekućoj godini, istovremeno prijeteći raskidom ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji, znajući da je u tom slučaju izložen ogromnoj šteti.
Prijevarnu namjeru dodatno potvrđuju činjenice da mu je 14. veljače 2016. dostavio pisani otkaz ugovora, pri čemu je otkaz potpisao u svojstvu vlasnika UO Hotel President, iako je znao da je u tom trenutku nad imenovanim ugostiteljskim objektom bio otvoren stečaj i da nije ovlašten potpisivati bilo kakve dokumente, čime ga je obmanuo i oštetio za iznos od najmanje milijun kuna.
Sudac Ivan Marković ocijenio je kako se kaznena prijava izravno ne odnosi na mogući pisani otkaz ugovora od 14. veljače 2016., kojega bi Barbaroša potpisao kao neovlaštena osoba. Sve da je i došlo do neovlaštenog potpisivanja raskida ugovora od strane osumnjičenika, takva radnja se ne bi mogla okvalificirati kao kazneno djelo prijevare, niti bi u građansko-pravnom smislu mogla proizvesti pravne učinke.
Što se tiče tvrdnji da je osumnjičeniku, na njegovo traženje, tijekom 2013. i 2014. godine oštećenik bio prisiljen isplatiti na ruke iznos od 125 – 150 tisuća kuna, tome nisu priloženi nikakvi dokazi te je prijedlog za provođenje dokaznih radnji odbijen kao neosnovan.
