Na Sveučilištu u Zadru, u okviru obilježavanja Dana grada Zadra, predstavljena je knjiga „Diplomatski pečat – sasvim osobno“ (drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje), autora i urednika Gorana Bandova, Jelene Perleta i Ivane Petrović. Uz autore, knjigu su predstavili nekadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić i veleposlanik Ivan Mašina, dok je pozdravnu riječ uputio rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.
– U Zadru su tijekom prošlosti djelovali brojni istaknuti pojedinci koji su imali važne diplomatske uloge, a Zadar je u europskim razmjerima katkad bio važno središte diplomatskih aktivnosti. Primjerice, biskup Donat bio je jedan od posrednika između Bizantskog i Franačkog Carstva te je imao važnu ulogu u sklapanju Aachenskog mira 812. godine. Zadar je četiri stoljeća kasnije bio poprište ratnog sukoba i velikoga diplomatskog skandala kada su ga križari s Mlečanima osvojili u Četvrtom križarskom ratu 1202. godine. Međutim, stoljeće i pol nakon te tragične epizode, naš je grad 1358. godine postao mjesto obilježeno sklapanjem mirovnog sporazuma kojim je kralj Ludovik Veliki Anžuvinac prisilio Veneciju da mu prepusti svoje istočnojadranske posjede od Istre do Drača. Uzimajući u obzir te povijesne okolnosti, u ovoj se pak prigodi treba posebno osvrnuti na činjenicu da su hrvatski diplomati u raznim prigodama u počecima moderne samostalne hrvatske države, kako se vidi u knjizi o kojoj će večeras biti riječ, predstavljali i na poseban na čin branili našu opstojnost na svjetskoj karti zajednice slobodnih naroda – istaknuo je rektor Faričić.
Na te slavne dane hrvatske diplomacije podsjetio je nekadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić, koji je ispričao nekoliko epizoda koje jasno oslikavaju kakve je izazove trebalo savladati na putu do samostalnosti i ulaska u euroatlantske integracije.
– Ova knjiga na inteligentan i duhovit način pokazuje kako se stvarala vanjska politika i diplomacija kroz razne anegdote sudionika. Kada je predsjednik Tuđman 1991. godine prekinuo pregovore s predsjednicima republika bivše države, jer je Milošević želio samo Veliku Srbiju, te raspisao referendum o samostalnosti, reakcije međunarodne zajednice bile su takve da smo imali podršku Svete Stolice, Aloisa Mocka, velike hrvatske prijateljice Margaret Thatcher koja tada više nije bila na vlasti – i nikoga više. Naš cilj bio je dobiti međunarodno priznanje i postati članica Ujedinjenih naroda, naš san bili su Europska unija i NATO. Sada smo zahvaljujući diplomatskim aktivnostima i radu ove Vlade ušli u Schengen i Eurozonu, a ako Bog da, uskoro ćemo ući i u OECD. Naš san je ostvaren – istaknuo je Granić.
Veleposlanik Mašina rekao je kako je pratio nastanak knjige, koju su pisali ljudi koji su od početka radili na priznanju i međunarodnom pozicioniranju Hrvatske.
– Svi oni na svoj osoban način progovaraju o svojim diplomatskim dostignućima i iskustvu života u diplomaciji. Iz svog iskustva mogu reći kako je riječ o zahtjevnom pozivu u kojemu jedan dan moraš biti u šatoru s Gadafijem, a drugi na gala večeri u Parizu – rekao je Mašina.
Bandov je kao vrijednost knjige istaknuo to što ona ne govori samo o hrvatskoj diplomaciji, nego i o tome što je Hrvatska dala u europskoj i svjetskoj dimenziji. Perleta se prisjetila brojnih doajena hrvatske diplomacije koji su stvarali knjigu, a u međuvremenu su preminuli, dok je Petrović rekla da je diplomacija poziv koji nije ugodan, često je naporan do krajnjih granica, ali se nijedan rat ne može završiti bez diplomatskog angažmana.
Program je glazbenim nastupom uveličala jedna od najboljih mladih hrvatskih pjevačica, Nina Vujević.
