na Sveučilištu u Zadru danas i sutra održava se Međunarodni znanstveni skup „Hrvati o Poljacima, Poljaci o Hrvatima”. Istaknuti znanstvenici iz niza znanstvenih središta Hrvatske i Poljske raspravljaju o različitijim vidovima povijesnih hrvatsko-poljskih društvenih, književno-umjetničkih, obrazovnih, prevoditeljskih, političkih ili crkvenih veza. Izlagači obrađuju teme o znamenitim Hrvatima u Poljskoj i znamenitim Poljacima u Hrvatskoj, povijesnim okolnostima hrvatsko-poljskih odnosa kroz povijest, postignućima hrvatske polonistike i poljske kroatistike, prijevodima književnih djela itd.
Sudionike su uime Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru pozdravili dosadašnja pročelnica prof. dr. sc. Sanja Knežević, koja je više godina promotor suradnje s Institutom za slavensku filologiju Jagelonskog sveučilišta u Krakovu, te v. d. pročelnice doc. dr. sc. Ivana Petešić Šušak. Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić istaknuo je kako su hrvatski i poljski narod na više načina povezani, još od 14. stoljeća.
– Hrvatski i poljski narod na više su načina povezani, od kraja staroga i početka srednjeg vijeka u smislu doticanja u prvobitnim postojbinama, a osobito od 14. stoljeća, kada je, ako možemo zamisliti jednu sličicu koja održava složene političke odnose u tadašnjoj Europi, djevojčica Hedviga skakutala po zadarskim kalama sa svojom mamom Elizabetom i sestrom Marijom. Tada ta mala princeza nije mogla ni pomisliti da će završiti kao kraljica na poljskom prijestolju. Susret dviju obitelji, Kotromanić i obitelji Anjou, upotpunjen rodbinskim odnosima s poljskom kraljevskom kućom, bio je politički susret dvaju dosta različitih i neobičnih svjetova te je rezultirao brakom iz kojeg su se rodile dvije kraljice: poljska Hedviga i ugarsko-hrvatska Marija, rekao je rektor Faričić.
U kontekstu znanstvene suradnje istaknuo je zanimljivu epizodu koja povezuje protagoniste iz Hrvatske i Poljske na Sveučilištu u Padovi na kojem su se kao studentski kolege susreli znameniti Poljak Nikola Kopernik i Zadranin Federik Grisogono Bartolačić. Dok je Kopernikovo djelo utabalo staze novim promišljanjima o gibanjima Zemlje, Grisogono je za svoje vrijeme dao inovativno tumačenje uzroka morskih mijena. S Kopernikom je zanimljiv simboličan doticaj imao zadarski nadbiskup Marijan Oblak koji je, kao tadašnji predstavnik Jugoslavenske biskupske konferencije, u Poljskoj sudjelovao na obilježavanju 500. obljetnice rođenja toga znamenitog poljskog znanstvenika, čime je Katolička Crkva odala priznanje tom svjetskom velikanu koji je nepravedno bio proskribiran. U procesiji je tada bio neposredno iza krakovskog nadbiskupa Karola Wojtyle, koji je 1978. godine postao papa Ivan Pavao II. Taj papa, istaknuo je Faričić, bio je čovjek koji je zračio ljepotom dobrote i ljubavi. Kada je bio na Forumu u Zadru 2003., to mu je bio jedan od najspontanijih i najsrdačnijih susreta.
– Hrvatska i Poljska dijele i zajedničku sudbinu političke fragmentacije na vrlo osjetljivim dijelovima europskog kontinenta, gdje smo zapravo bili periferija zapadnog kršćanskog areala, bez vladara koji su bili protagonisti nacionalnih ideja. Na slične smo načine i danas izložene pojedinim politikama s iskazima čudesnih “svjetova” s Istoka pa se nadam se da ćemo naš poljski i hrvatski identitet znati čuvati, ne samo busanjem u prsa i nekakvim pojednostavljenim i banaliziranim iskazima domoljublja, nego iskazima znanja, kompetencije, suradnje, pravednosti i brige o općem dobru i o svakom pojedincu. Budimo otvoreni za druge, ali ne možemo izgubiti svoj identitet i budimo svjesni sustava vrijednosti. Nadam se da će poljski i hrvatski narod znati što su to naše vrijednosti, koji je to naš identitet, i da se nećemo odricati naših klasičnih grčkih i rimskih civilizacijskih temelja, zatim naših slavenskih i drugih etničkih korijena, i to snažno impregniranih kršćanskim duhom i kršćanskim sustavom vrijednosti, zaključio je prof. Faričić.
U radu konferencije sudjeluju istaknute znanstvenice i znanstvenici sa sveučilišta iz Zadra, Zagreba, Krakova, Varšave, Dubrovnika, Gdanjska, Bydgoszcza, Slavonskog Broda i Mostara. Uz znanstveni dio, u okviru skupa bit će otvorena izložba fotografija hrvatskoga književnika, slikara i fotografa Tomislava Marijana Bilosnića „Donat – Wawel“ u caffe galeriji Gina. Izložbu fotografija svojim je esejom popratio likovni kritičar Milan Bešlić, a otvorit će je prof. dr. Maciej Czerwiński.
Posebna zanimljivost je predstavljanje knjige prof. dr. Macieja Czerwińskog s Jagelonskog sveučilišta u Krakovu, koji je na poljski jezik preveo esej Miroslava Krleže „Zlato i srebro Zadra. Riječ je o kultnom Krležinom eseju u kontekstu stvaranja identiteta hrvatskoga Zadra.
– Mi Poljaci volimo hrvatsku kulturu i želimo da jedni druge bolje upoznamo, analiziramo našu književnu i kulturnu baštinu te otvaramo neke nove prostore suradnje, rekao je na početku konferencije prof. Czerwiński.
Osim ove knjige bit će predstavljeno i hrvatsko izdanje knjige putopisnih eseja Roberta Makłowicza ‘Café Museum’ uz sudjelovanje autora i književne prevoditeljice Barbare Kramar iz Poljske.
