Zadnja večer međunarodnog festivala suvremenog plesa Monoplay, jedinstvenog po svom formatu jer njeguje isključivo solo formu, završila je svečano sinoć tradicionalnom ponoćnom fotografijom svih sudionika Festivala. Četiri intenzivna dana prepuna događanja vezanih uz plesnu umjetnost proletjela su brzo u vrijeme kada se ljeto pomalo primiče kraju. Prikaz presjeka trenutne svjetske plesne scene gdje su došle predstave autora iz Slovenije: Žigan Krajnčan, i Njemačke: Moving Borders s Ceren Oran, nadopunjen je i prikazom hrvatske i zadarske scene koju su predstavile Petra Hraščanec i Kristina Lisica. Popratni programi poput Monoforuma organiziran nakon svake predstave s recentnim moderatorima Majom Đurinović i Jelenom Mihelčić, pokazao je koliko je publika radoznala i željna saznanja o procesu stvaranja, temama i aktualnostima iz svijeta plesne umjetnosti. Festival je također obuhvatio lokacije u neposrednoj blizini Kazališta lutaka i time donio umjetnost na ulice i trgove te približio izvođače publici.
Susreti u dnevnom boravku Festivala iznjedrili su predstavljenje trenutno najznačajnije knjige Jonathana Borowsa vezane uz svijet plesa i stvaranja koju se predstavili urednici Nikolina Pristaš i Mario Županović. Desk Kreativne Europe pomogao je zainteresiranima približiti modele financiranja projekata, a Kritički poligon pod vodstvom plesne kritičarke i teatrologinje Ivane Slunjski oblikovao je kritička promišljanja i saznanja o plesnoj kritici. Upravo je s njime započet posljednji dan festivala. Cilj je da se sudionici nakon odgledanih predstava potaknu na aktivno i angažirano promišljanje izvedbenih umjetnosti te jačanje kreativne i analitičke misli.
U maloj dvorani kazališta publika je pogledala umjetničko – etnografsko istraživanje naziva Plesna kartografija – reimaginacija okoliša. Autorica filma je Matea Bilosnić uz podršku kulturnog antropologa Maria Katića, snimatelji i montažer je Vladimir Miketa, a izvođačice su Dora Brkarić i Nataša Kustura. Zanimljiva je i spretno ostvarena ideja da se mapira plesom okoliš u kojem su nastala mirila, pogrebna spomen obilježja koja se sastoje od dva kamena postavljena uz glavu i noge, a nalaze se na Velebitu. Istražen je način na koji okoliš utječe na tijelo u pokretu i kako se taj okoliš može mapirati plesom tj. kako ga sebi možemo obilježiti kroz pokret. Cilj projekta je bio spojiti umjetničko istraživanje sa znanstvenim metodama koje se koriste u etnografiji i antropologiji te dobiti hibridnu metodu i obogatiti istraživanje. Produkt projekta jest metoda rada koja je zabilježena u mediju metodološkog-eksperimentalnog-plesnog- etnografskog filma.
Veliki interes publike je potaknula predstava njemačke grupe Moving Borders koja je prikazala predstavu Shad autorice Ceren Oran. Scensko djelo koje se događa s gledateljima postavljenim na pozornici u dva velika kruga, zaintrigiralo je publiku temom o tome kako pojedinci i njihova okolina proživljavaju traumu. Svojom iskrenošću, tjelesnom i izvedbenom sposobnošću, Jovana Zelenović je doslovno očarala gledatelje u vrlo suptilnoj predstavi s delikatnom temom kao što je osjećaj usamljenosti koji proizlazi iz traumatičnih iskustava. Kroz predstavu u bliskom kontaktu s publikom se osvjetljavaju kroz tjelesne manifestacije koreografskim jezikom posttraumatska unutarnja stanja poput bijesa, tuge, očaja, krivnje, nemoći, straha i izolacije. Empatija proizlašla između izvođačice i publike nadišla je prostor izvedbe. Nakon vrlo posjećenog razgovora na Monoforumu, te zatvaranja izložbe crteža Frane Kneževića, plesači i njigovi pratitelji su se pridružili završnom party-u koji su znalački organizirali MC Prte i DJ Pico.
Zainteresirani mogu popratiti Kronike Monoplaya koje se prikazuju na trećem programu Hrvatske radio – televizije, a koje su vodili i uredili Tome Marčina i Matea Bilosnić.
Monoplay iduće godine puni 18 godina pa je tijekom Festivala i tražen i predlagan slogan koji će označiti punoljetnost i biti odštampan na majicama naredne godine. Monoplay, kao kompleksan festival ostavlja trag u zajednici i na plesnoj karti Hrvatske i zbog toga uživa pokroviteljstvo Grada Zadra, Ministarstva kulture i medija RH, Zaklade Kultura nova, Zadarske županija, TZ Grada Zadra, Kazališta lutaka Zadar, HNK-a Zadar, te Ministarstva za kulturu Republike Slovenije i Veleposlanstva Republike Slovenije u Zagrebu. Sponzori festivala su Ilirija d.d., Maraska d.d., Proprio centar, OPG Matulić, Carlsberg Croatia i Muzej antičkog stakla Zadar. Medijski pokrovitelj festivala je HRT3.
