Kako je izgledala rimska gozba, kako su slikali prvi umjetnici, kako svijet izgleda iz zraka, što je vanitas? Ovo je samo nekoliko pitanja na koje su odgovore mogli dobiti posjetitelji Noći muzeja na Sveučilištu u Zadru, koju je sinoć organizirao Odjel za arheologiju u suradnji s Odjelom za klasičnu filologiju, Odjelom za povijest umjetnosti i Centrom za geoprostorne tehnologije.
Večer je tradicionalno otvorena Arheološkom večerom, na kojoj je jela iz davne prošlosti rekonstruirala doc. dr. sc. Ankica Bralić Petković s Odjela za klasičnu filologiju. Najstariji recept bio je onaj za okruglice od pistacija i datulja, zapisan na glinenim pločicama 1.700 godina pr. Kr. u Mezopotamiji, no bilo je tu i drugih jela koja su bila modificirana kako bi bila prihvatljiva suvremenom nepcu. Pogačice su bile napravljene od tada široko rasprostranjenog pirovog brašna, a od mesa servirana je Rimljanima omiljena svinjetina.
O tome kako se u tim starim vremenima živjelo na našim prostorima svjedoči stalna izložba arheološka zbirka Odjela za arheologiju koju su posjetitelji mogli razgledati tijekom cijele večeri uz stručno vodstvo kustosice Filipe Jurković Pešić i doc. dr. sc. Martine Čelhar. Riječ je o arheološkim nalazima koji datiraju od vremena najstarije prapovijesti do novoga vijeka.
Poseban dio programa bile su radionice za najmlađe, a najveselije je i ove godine bilo uz arheološku sondu, gdje su najmlađi iz pijeska mogli „otkopavati“ ostatke ljudskog kostura, naravno načinjenog od plastike.
Profesori Odjela za povijest umjetnosti posjetitelje su uveli u pojam vanitasa u umjetnosti, koji predstavlja prolaznost života, ispraznost materijalnih dobara te neizbježnost smrti. Simbolika je prenesena preko mrtve prirode sačinjene od lubanje, uvelog cvijeća, pješčanih satova, voća koje nagriza vrijeme, svijeće koja gori itd. Arheološki muzej u Zagrebu postavio je izložbu fotografija „Arheologija iz zraka“ na kojoj su prikazane neke od najzanimljivijih i najatraktivnijih zračnih fotografija arheoloških lokaliteta na prostoru Hrvatske, a Centar za geoprostorne tehnologije prezentirao je kako se uz pomoć naprednih dronova i senzora otkrivaju skriveni arheološki lokaliteti, kartiraju povijesni krajolici i prikupljaju podaci za njihovu rekonstrukciju.
