Astronomska udruga Zadar okuplja astronome amatere, entuzijaste i zaljubljenike u noćno nebo, a kako bi približili astronomiju svim malim i velikim građanima našega grada često organiziraju aktivnosti poput astronomskih radionica, predavanja i javnih promatranja kroz više teleskopa. Međutim, u promatranjima noćnog neba sve veću smetnju predstavlja svjetlosno onečišćenje koje negativno utječe i na cjelokupni ekosustav. Kako se definira svjetlosno onečišćenje i koje su sve njegove posljedice, objasnio nam je predsjednik udruge, Dalibor Bučić.
– Svjetlosno onečišćenje definiramo kao suvišno rasipanje umjetne svjetlosti izvan područja koje je potrebno osvijetliti. Problem svjetlosnog onečišćenja postaje sve veći problem u svijetu i u Hrvatskoj. Osim astronomskog to je i sigurnosni, ekonomski, ali i zdravstveni problem. Svjetlosno onečišćenje popratna je pojava industrijske civilizacije, nedostatka stručnosti, neadekvatnog planiranja i nedovoljne svijesti za ovaj problem. Posljedica onečišćenja svjetlošću je povećana rasvijetljenost neba tijekom noći zbog pretjeranog korištenja rasvjete.
Kako svjetlosno onečišćenje utječe na prirodni ekosustav i životinjski svijet?
Nažalost, svjetlosno onečišćenje na prirodni ekosustav i životinjski svijet utječe negativno. Pretjerana umjetna svjetlost noću prijetnja je opstanku nekih vrsta. Gubimo cikluse dana i noći. Prejaka rasvjeta privlači kukce koji često umiru blizu žarulje što onda privlači pauke i ose. Zbog promjene ciklusa mravi rade i po noći, a krijesnicama se zasjenjuje njihov signal za parenje. Za razliku od njih galebovi i gavrani obožavaju rasvjetu i po noći obilaze grad u potrazi za hranom. Studija iz 2016. pokazala je kako drveće sve više cvjeta izvan sezone. Neke studije kažu kako osvjetljenje potiče pupoljke da prerano procvjetaju što ih čini ranjivijima na oštećenja u hladnim danima.
Je li kako ovaj problem utječe na ljude?
Ljudsko tijelo funkcionira u 24-satnom ciklusu. Dnevni ritmovi unutar tijela sinkronizirani su međusobno i s vanjskim svijetom zahvaljujući djelovanju „biološkog sata“. Među čimbenicima koji utječu na ove ritmove je i melatonin, hormon epifize. Poticaj za njegovo lučenje je tama. Brojna istraživanja potvrđuju kako neki umjetni izvori svjetlosti mogu biti uzrok različitim zdravstvenim problemima. Nezasjenjena svjetlost uzrokuje blještanje i može biti prijetnja sigurnosti na cestama. Stope kriminala nisu povezani s većom ili manjom razinom osvijetljenosti, već su mu uzroci više socijalni.
Koji se koraci mogu poduzeti kako bi se smanjilo svjetlosno onečišćenje?
Svjetlosno onečišćenje moguće je smanjiti racionalnom upotrebom rasvjetnih tijela i edukacijom o ovom problemu. Postavljanjem rasvjete koja svojom konstrukcijom neće rasipati svjetlost oko sebe već će ju usmjeravati prema tlu koje osvjetljava. Vertikalne zrake imaju manje šanse za raspršenje. Zamjena neekološke rasvjete ekološki prihvatljivijom predstavlja zahtjevnu financijsku investiciji, ali i priliku za uštedu. Uvođenje svjetlostaja po noći po kojem se rasvjeta gasi u određeno vrijeme ili smanjuje njen intenzitet pridonosi smanjuju onečišćenje i dovodi do ušteda.
Imate li saznanja jesu li građani Zadra dovoljno educirani o problemu svjetlosnog onečišćenja?
Za širu javnost kao i za građane našeg grada nažalost svjetlosno onečišćenje novi je pojam za razliku od drugih već poznatih onečišćenja vode, zraka i tla.
Je li svjetlosno onečišćenje utječe i na astronomska opažanja?
Istraživanja od 2011. do 2022. godine pokazuju trend porasta svjetlosnog onečišćenja koje se brzo udvostručuje. Trećina čovječanstva ne može vidjeti Mliječni put, kao ni 80 posto stanovnika Sjeverne Amerike. Astronomska promatranja ometa i svijetlost sve većeg broja satelita koji kruže oko Zemlje. Rasvijetljenost neba tijekom noći ograničava nam broj objekata koji se mogu promatrati ili snimati iz grada kroz teleskope. Kad želimo uživati u noćnom nebu odlazimo van urbanih područja, bez mobitela, na mjesta koja su manje svjetlosno onečišćenja.
