Rak dojke najčešći je oblik raka kod žena u Hrvatskoj od kojeg obolijeva četvrtina novooboljelih. Prema posljednjim objavljenim podacima, u 2019. je u Hrvatskoj zabilježeno 2999 slučajeva raka dojke, dok je na globalnoj razini detektirano više od dva milijuna novih dijagnoza.
Nažalost, zasad je nepoznat kompletni mehanizam nastanka raka dojke i za oko 70 posto oboljelih se ne može sa sigurnošću povezati uzrok karcinoma s određenim rizičnim čimbenikom. Kako je listopad mjesec posvećen borbi protiv raka dojke, o toj smo temi razgovarali s Damirom Kasapom, dr. med., spec. radiologije iz zadarske Croatia Poliklinike, koji je proveo čak 19 godina u Općoj bolnici Zadar gdje se specijalizirao za UZV dojke.
Dr. Kasap kaže da postoji jedna teorija o karcinomu dojke koja kaže da nastaje u onim stanicama koje se mijenjaju tijekom života, a to bi kod dojke bila svaka ovulacija i svaka menstruacija jer prilikom nje dolazi do promjena na žljezdanom parenhimu dojke.
„Iz toga slijedi da svako ono stanje ili postupak koji kod žene produžuje broj ciklusa tijekom života samim time podiže rizik nastanka karcinoma dojke. Na primjer, menstruacija prije 12. godine, menopauza iza 55. godine, rađanje djeteta u kasnoj dobi ili izostanak rađanja djeteta, jer žene koje nisu rodile su imale veći broj ciklusa nego one u istoj dobi koje su rodile troje djece“, objašnjava nam dr. med. Kasap te dodaje da postoje još i ostali faktori koji podižu rizik nastanka karcinoma dojke.
To su svakako spol (žene puno češće obolijevaju od raka dojke nego muškarci), osobna anamneza raka dojke, kao i obiteljska anamneza. Naime, rizik za nastanak raka dojke je udvostručen za ženu čija majka, sestra ili kćer imaju ili su imale rak dojke, posebno u mlađoj dobi (ispod 50. godine) u odnosu na žene koje nemaju pozitivnu obiteljsku anamnezu. Međutim, važno je naglasiti da i mnoge žene u slučajevima pozitivne obiteljske anamneze nikad ne obole od raka dojke.
Jedino što je sa sigurnošću povezano s jako visokim rizikom za nastanak raka dojke, objašnjava dr. med. Kasap, su BRCA 1 i BRCA 2 mutacije gena koje su odgovorne za nasljednu sklonost te bolesti. Oko 5 do 10 posto slučajeva raka dojke je nasljedno, s time da se mutirani geni mogu nasljeđivati i po ženskoj i po muškoj liniji s jednakom vjerojatnošću.
Kod svih žena s povećanim rizikom svakako treba ranije krenuti s preventivnim pregledima i trebaju biti u češćim intervalima. Većina simptoma karcinoma dojke nastaje u kasnijim fazama, a to su eventualno uvlačenje bradavice, krvav iscjedak, iscjedak boje crne kave, palpabilna tvorba u dojci ili u aksili.
„Kako trenutno nisu sasvim jasni mehanizmi nastanka raka dojke ne možemo djelovati u smislu sprječavanja nastanka raka dojke. Ono na što se može djelovati, a nikako se dovoljno ne može naglasiti njihova važnost, su preventivni pregledi za otkivanje raka kako bi se bolest dijagnosticirala prije razvijanja ikakvih simptoma“, napominje dr. med. Kasap.
Naime, više od 90 posto bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi – petogodišnje preživljenje je u tom slučaju 96 posto. Croatia Poliklinika godinama potiče građane na preventivne preglede i osvještava njihovu važnost, pa je tako nedavno lansirala kampanju “Ne pazim dok ne opazim” kojom još jednom naglašava i poziva javnost na preventivnu brigu o svom zdravlju. Spomenuti projekt ima više faza – u rujnu je fokus bio na kralježnici i držanju, dok je ovaj mjesec naglasak na dojkama s obzirom na to da je listopad posvećen borbi protiv raka dojke. Upravo zato Croatia Poliklinika nudi 20 posto popusta na ultrazvuk i mamografiju kako bi potaknula žene da se odazovu na preventivni pregled dojki.
Mamografija se počinje obavljati oko 40. godine života, osim u slučaju pozitivne obiteljske anamneze kada se započinje i ranije. Najčešće se obavlja u intervalima od dvije godine. Ultrazvučni pregled je pak prvi pregled dojki kod mlađih žena i u pravilu se obavlja jednom godišnje.
Mamografija je pritom ‘zlatni standard’ u otkrivanju raka dojke zbog svoje jednostavnosti, cijene i korisnosti. Kako navodi dr. med. Kasap, pregled je standardiziran, kratko traje i moguće je naknadno očitanje snimaka, odnosno radiolog ne mora biti nazočan u trenutku obavljanja postupka.
Ultrazvuk je, s druge strane, dinamičan pregled. Drugim riječima, ako nešto nije u potpunosti jasno uvijek se s drugim položajem ili kutom sonde može razjasniti slika. Ujedno, postupak se može učestalo ponavljati jer, za razliku od mamografije, nema nikakvog rendgenskog zračenja, no nije standardiziran i traje duže pa je samim time broj pregleda kroz dan ograničen.
„Mamografija i UZV mogu otkriti sumnjive lezije na razini nekoliko milimetara i, ako se potvrde kao maligne, bolest je izlječiva u 99 posto slučajeva. Svaki nedolazak na redoviti UZV pregled ili mamografiju će pacijenticu jako udaljiti od toga da se karcinom dojke otkrije u ranoj fazi“, objašnjava dr. med. Kasap te dodaje da se u dijagnostici bolesti dojke ne smije zaboraviti ni magnetska rezonanca kao jedan od alata.
Croatia Poliklinika u Zadru nudi razne pretrage svojim pacijentima, među kojima UZV i mamografiju, te u svom radu koristi suvremene uređaje koji jamče visoku preciznost kod otkrivanja najranijih znakova bolesti.
