Sveučilište u Zadru jučer je, u suradnji s Papinskim odborom za povijesne znanosti u Rimu i Svetištem sv. Šime u Zadru, u Kneževoj palači organizirao međunarodni znanstveni skup „Kult sv. Šime u prostoru i vremenu“.
Kult svetog Šimuna Pravednika zauzima posebno mjesto u religijskoj tradiciji Zadra, jednog od najstarijih gradova na hrvatskoj obali. Ovaj svetac, koji je živio u 1. stoljeću, jedan je od zaštitnika Zadra, a njegova kultna prisutnost duboko je ukorijenjena u lokalnoj kulturi i tradiciji. O tome najzornije svjedoči škrinja svetog Šimuna u kojoj je pohranjeno svečevo neraspadnuto tijelo, a koja je zlatnim vezom utkana u identifikacijsku sliku grada.
– Našli smo se zajedno kako bismo govorili o značaju kulta svetog Šime za grad Zadar iz teološkog i interdisciplinarnog pristupa. Izuzetno nam je važna suradnja s Papinskim odborom za povijesne znanosti jer nam je cilj približiti znanstvenicima i javnosti materijale o našoj prošlosti pohranjene u vatikanskim arhivima. Zahvaljujem stoga posebno Apostolskom nunciju u Hrvatskoj mons. Gioriju Lingui na sudjelovanju, našem profesoru emeritusu Nikoli Jakšiću kao najboljem poznavatelju škrinje koja je u našem gradu već sedam stoljeća, ali i svim drugim vrijednim suradnicima. Vidjet ćemo koliko je kult sv. Šimuna bio važan za razvoj grada i utkan u pore našeg života, rekao je u pozdravnoj riječi pročelnik Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru izv. prof. dr. sc. Zdenko Dundović.
Kult sv. Šimuna u Zadru počinje u srednjem vijeku, kada su ga počeli štovati kao zaštitnika grada i njegovih stanovnika. Tijekom stoljeća kult svetog Šimuna postao je simbol identiteta i otpornosti Zadrana. Na tragu dubokih povijesnih poveznica i društveno-političkih mijena u zadarskoj prošlosti nije pretendeciozno zaključiti da je kult svetog Šimuna gotovo osam stoljeća bio i ostao prepoznatljiva zadarska konstanta, o čemu je u svom izlaganju govorio i rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.
– U svim religijama imamo svete prostore, bilo da su to neka stožerna mjesta poput Jeruzalema, Rima ili Santiaga de Compostele, te sekundarna vezana uz zemne ostatke svetaca koji nisu živjeli u tim mjestima. Takav je slučaj s crkvom sv. Marka u Veneciji ili crkvom sv. Šime u Zadru. Svako takvo mjesto bilo je prostor susreta, razmjene ideja i tehnologija, pa i hodočasničkog turizma koji je tada funkcionirao, posebice na rutama prema Svetoj Zemlji. Hodočasnici iz tog vremena spominju posjećivanje ostataka sv. Šime u tadašnjoj crkvi Velike Gospe koju su kasnije Mlečani porušili, rekao je Faričić.
Nakon političkih turbulencija gravitacijski domet svetišta je reduciran, no ono ostaje dio urbanog identiteta grada. O tome svjedoči činjenica da je crkva koja je njemu posvećena smještena na svojevrsnoj krmi antičkog decumanusa maximusa, na kojoj su i katedrala sv. Stošije i Gospa od Zdravlja, te je svojevrsni čuvar zadarskog antičkog broda.
Utjecaj na urbani identitet ogleda se i u učestalosti svečevog imena u Zadru. U Hrvatskoj je na popisu iz 2021. godine oko 7 tisuća osoba s imenom Šimun ili Šime, još oko tisuću različitih izvedenica, a čak 500 od toga broja ih je u Zadru.
Nakon rektora Faričića izlagali su, između ostalih, nuncij Lingua, zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić, Nikola Jakšić, Damir Šehić i drugi. Rezultat simpozija bit će zbornik radova objavljen na tri jezika – hrvatskom, engleskom i talijanskom, koji će pridonijeti širenju kulta sv. Šimuna izvan naših granica.
