Muzejska savjetnica Narodnog muzeja Natali Čop bdije nad izložbom fotografija otoka Iža Stipe Suraća “Rižibiži” te mještane podsjeća kako se u realnom vremenu može razgledati od 21 do 23 sati do subote 17. kolovoza 2024., a ulaz je slobodan.
Ona je i kustosica te izložbe te autorica recenzije koju prenosimo u cijelosti: U kakvoj su vezi rižibiži, Nirvana i Stipine fotografije Iža? Na prvu, reklo bi se da taj jednostavan prilog jelu – rižibiži – poput rebusa krije u sebi ime našeg otoka. Daljnjim razmišljanjem, prisjećamo se da je basist benda Nirvana, Krist Novoselic porijeklom Ižanin. I jedno i drugo stoji, no upoznavajući se sa Stipinim fotografskim opusom, posebice ovim vezanim uz Iž, te dvije činjenice otkrivaju nam čitav niz asocijacija i veza kojima se vraća u vrijeme svoje mladosti, u kraj 1980-ih, jer tada, kako sam kaže rižibiži san moga isti cili dan, kuvala mi ga je nana i mater (op. a. Stipina nana i mama su Ižanke). Vremenski usporedo s tim otkriva i neprestano sluša bend Nirvana, a vrijeme je to kada kao polaznik foto tečaja započinje i njegovo fotografsko putovanje. Otuda naslov izložbe, ali i izbor, inače kolor fotografije koju na plakat i deplijan simbolično postavlja u crno-bijeli negativ, po uzoru na fotografiju s omota prvog Nirvaninog albuma „Bleach“. Poznato je da se u fazi mladalaštva zbiva mnoštvo ključnih životnih događaja, pa ne čudi da su sjećanja na odrastanje toliko snažna, a u Stipinom slučaju zasigurno i poticaj za kreativnost i stvaranje foto priča u novom kontekstu.
Lopižanje kod Mirka / Veli Iž 2024
U prilog tome ide i tvrdnja Abdulaha Seferovića kako je Surać zaokupljen značenjem slike i osobnom imaginacijom, ali i da je majstor deskripcije i predstavljačkih mogućnosti fotografije bliskih duhu pop i rock kulture. . A sve to upravo je sublimirano u izboru fotografija za ovu retrospektivu posvećenu Ižu. Stipe je svoj fotoreporterski zanat ispekao radom u novini Zadarski list, a punu afirmaciju stekao angažmanom u časopisima More, National Geographic, Geo, Biseri Jadrana i mnogim drugima s kojima i dalje surađuje, ali se ovjenčao i brojnim nagradama i priznanjima uglednih foto natječaja i magazina. Veći dio fotografija izloženih na ovoj retrospektivi objavljene su u reportažama glasovitog svjetskog časopisa National Geographic i u knjizi – interaktivnom foto brevijaru Mediteranski armerun – Jadranske letere i litrati u kojima snažno i neponovljivo ilustriraju tekstove i priče o jadranskim otocima i obali, sudbinama i životima ljudi s morem i uz more. Rekla bih da teme vezane uz Mediteran kao i ciklusi rock’n’roll fotografija oslikavaju Stipinu životnu srž, ali i suštinu njegova fotografskog rada.
Huk / Tražet 2015
Njegove fotografije neodvojive su od njegova južnjačkog temperamenta (A. Seferović). 36 izloženih fotografija Iža nastale su u različitim periodima, u rasponu od 2002. do danas i predstavljaju Stipin osobni pogled i doživljaj zavičaja. Koncepcijski izložba prezentira niz podtema koje uhvaćene njegovim specifičnim snimateljskim senzibilitetom pričaju o općeživotnim prilikama otoka i otočana suvremenog Iža. Kod Suraća nema oplakivanja i reminiscencije za prošlim vremenima, za otokom kakav je nekad bio. On aktualnu otočnu svakodnevicu prikazuje u njenom izvornom obliku, u svojoj realnosti i punoći života. Pri tome medij fotografije koristi na način da gledatelja uvuče u priču, bilo neobičnim rakursima, bilo kadriranjem motiva u pokretu čime postiže dinamičnost scene koju bojom dodatno potencira do motiva snimljenih u suton ili praskozorje kojima svjetlo i sjene pridaju nova značenja.
Geronimo / Komoševa 2017
Ne pretendira estetiziranju snimljenog, no majstor je u transponiranju očiglednih datosti u začudne i neočekivane prizore. Progovara tako Stipe na šaljiv način kroz fotografiju vjenčanja na otoku, gdje žene iznad 70 love mladenkin buket, o stanovništvu koje je sve starije. U prizorima alajo veza oslikava se otočki prkos koji govori o zajedništvu i održavanju tradicije u situaciji kad statistike govore da nas je sve manje na školju, ali je i poveznica s vrsnim maloiškim ribarima koji su tako bočno privezani nekoć išli u ribolov i kad je opstanak na otoku ovisio o brodu i vještini upravljanja njime. Statistikama usprkos, u prilog izreci malo nas je, al’ nas ima ide i fotografija maškara kao potvrda uvijek spremnih otočana na zabavu i u zimskim danima kada otok opusti, a o duhovitosti Ižana kao i o Stipinom brzom refleksu i oštrom oku koji od obične situacije u tren stvore nadrealnu sliku govore Tunman, U potrazi za Elzom i Vratija se Šime.
Katalog izlože
Otočka ljeta puna vreve, susreta ljudi i bezbrižnih dječjih igara ogledaju se u nizu dinamičnih fotografija (Pobjeda, Tuško, Ljudi i brodi, Huk, Ispod sela, Operacija jež, Kralj). Jednako kao što otočani znaju feštati, nenadmašni su i u svom otočkom zenu, kada se povuku u intimu svojih konoba i tinela (Lopižanje, Vičera) ili kad najbolju utjehu pruža pogled na pučinu s hunestre. Uz takav prizor, globalni potresi nemaju šansu. Poetičnim, ali i melankoličnim ugođajem zrače fotografije Nestajanje i Oćale. Prva, jer motiv kaića bez vesala, timuna i opreme, zamućenog dugom ekspozicijom, kao da izmiče zbilji sugerirajući napuštanje plovila i prestanak navigavanja, te tako esencijalne aktivnosti kojom je svaki otočanin trebao vladati.
Ispod sela / Lipa naša Komoševa 2016
Druga, s kavezima za uzgoj tuna snimljenih u kontralightu u suton, koji podsjećaju na oćale, a u metaforičkom smislu znače suton čuvenog iškog ribarstva koje gubi u nepoštednoj bitci s intenzivnim uzgojem riba čime gubi i neposredni podmorski okoliš. Fotografijom IŽolacija ironično komentira običaj parkiranja auta na otoku, ali i sve veću prisutnost napuštenih vozila koji ga naružuju i poruka su zajednici za rješavanjem takvih pojava. Spomenik žrtvama fašizma u Knežu s ovješenom crvenom hudicom simblično govori o krvi prolivenoj za otok, ali i o zaboravu i odnosu današnjeg čovjeka prema vrijednostima otočana iz ne tako davne prošlosti. Iskonske prirodne ljepote Iža ostavljaju bez daha kada gledamo Stipine snimke dronom ili one pod morem.
Nestajanje… / Malinina 2013
Prizori cvrčka na listu, duge nad horizontom, moćna stabla karube, nakostriješene mačke i mladog kormorana koji se stavio u ulogu Galeba iz Oliverove pjesme upravo nam poručuju zbog čega bismo se trebali zdušnije i odgovornije odnositi prema tom komadiću raja koji nam je dat rođenjem ili vlastitim izborom kao mjesta za život. Sve to, i još puno više Stipe nam je u svojim fotografijama ponudio kao priču za uživanje, ali i poticaj za razmišljanje. Jer tome prava umjetnost i služi, ustvrdila je Natali Čop, muzejska savjetnica za djelo i izložbu Stipe Suraća.
Za sve one koji ne mogu do Velog Iža, izložba je dostupna u virtualnom izdanju kojeg je jako posjećen.
Stipe Surać je svoj fotografski talent počeo s crno-bijelim filmom, a osim što radi za časopis u kojem je fotografija vrhunac umjetnosti i dokumentaristi, zadarski majstor fotografije dosegao je sve tehnološke mogućnosti tog medija.
Izložba u Velom Ižu je, kao što smo već istaknuli, veliki kulturni događaj na tom otoku. Više od 500 posjetitelja ju je vidjela, a 150 njih digitalno se upoznalo s RIŽibIŽi Stipe Suraća.
https://www.artsteps.com/view/669da7e19df9018a26d0ec13
Virtualna izložba koja se može pogledati na poveznici (gore).
