Vlada je poslala Saboru prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Tim se zakonom precizno definiraju sve procedure, postupci i uvjeti za sjecanje statusa kulturnog dobra, a najvažnija reforma odnosi se na obvezu izrade konzervatorskih podloga za sve kulturno-povijesne cjeline koje će postati javno dostupne putem Geoportala kulturnih dobara.
Ispada da je Grad Zadar u tome preteča, jer je dugo rađena konzervatorska podloga za povijesnu jezgru iz Ministarstva kulture proslijeđena u veljači ove godine, prvo pročelnici Dini Bušić, a onda pročelniku Darku Kasapu.
Javnost još ne zna ništa o njoj, osim da se bez nje nije mogao provesti arhitektonski natječaj, a niti Urbanistički plan uređenja Ravnice. Konzervatorska podloga od najave do izrade radila se pet godina.
Ali sad će to biti brže, prema najavi ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Ona je istaknula kako će putem Geoportala kulturnih dobara sve zaštićene kulturno povijesne cjeline biti javno dostupni, kao e-usluge, svi podaci potrebni građanima za ishođenje svih dozvola, istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
U predloženom zakonu piše kako je “predviđeno da je konzervatorska podloga, koja sadrži mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara sastavni dio prostornog plana i unosi se u Informacijski sustav kulturne baštine te Geografski informacijski sustav, što će uvelike olakšati vlasnicima i korisnicima provođenje mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara te provođenje zahvata i radova, s obzirom na javnu dostupnost mjera zaštite i očuvanja.”
Ključni segment predloženog zakona odnosi se na bolje uređenje sustava zaštite, kao i rasterećenje građana i gospodarstva nepotrebnih procedura i postupaka, dodala je ministrica nešto što bi se trebalo odnositi na konzervatore koji često znaju biti problem projektantima, investitorima te građanima sa svojim zahtjevima i procedurama.
Ministrica je istaknula i uređenje planova upravljanja cjelinama i pojedinačnim spomenicima, posebno arheoloških lokaliteta, kao i veliki iskorak prema građanima.
Kada se gradi na arheološkom lokalitetu i kada je obveznik arheološkog istraživanja građanin koji gradi kuću za sebe, onda će taj trošak preuzimati država putem ministarstva.
“Dakle, jako ćemo rasteretiti građane, posebno u nekim sredinama koje su bogate kulturnom baštinom”, dodala je.
