Izvanredna profesorica Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru sudjelovala na na ovogodišnjem 9. Balkanskom simpoziju o arheometriji koji se održavao u Zadru. Profesorica je održala uvodno predavanje u simpozij u kojem je predstavila pet primjera arheoloških lokaliteta u našem podmorju od kojih je svaki sadržavao primjenu jednu od različitih arheometrijskih metoda.
Arheometrija je, kako objašnjava Radić Rossi, primjena različitih znanstvenih metoda u arheologiji. Najjednostavniji je primjer apsolutno datiranje među kojima se najčešće koristi metoda radioaktivnog ugljika, tzv. C14., koja se provodi na svom organskom materijalu koji se pronađe u arheološkim istraživanjima. Drugi je primjer dendrokronologija, odnosno metoda utvrđivanja starosti mjerenjem broja godova na drvetu.
– Dendrokronologija je daleko preciznija, pa ako imate komade drveta koje imaju 50 godova i više, možete mjeriti sekvencu godova. Ukoliko se ona uklapa u krivulje koje su stvorene tijekom vremena, to mjesto u koje sjedne vaš uzorak je pravo datiranje drvene građe. Vi točno u godinu možete odrediti kad je vaše drvo raslo. U slučaju da imate drvo koje je korišteno za gradnju broda, pa ga imate sačuvano do kore, možete izračunati godinu kad je drvo posječeno.
Međutim, na nalazištima nije uvijek jednostavno pronaći takve uzorke s 50 godova jer su potrebni očuvani veliki komadi drveta. U tom se slučaju pristupa radiokarbonskoj metodi koja se kod nas provodi na institutu Ruđer Bošković. Najpoznatiji i najbrži je pak laboratorij Beta Analytic na Floridi.
– Metoda se široko primjenjuje jer ćete uvijek pronaći barem jedan mali organski uzorak. Međutim, radiokarbonsko datiranje daje jako široki rezultat u rasponu od 100 do 150 godina. Primjerice, vi možete utvrditi je li brod iz prvog, drugog ili petog, šestog stoljeća, ali ne možete precizno reći to je kraj drugog stoljeća. Tada morate koristiti druge metode relativnog datiranja kao što su stratigrafija, tiplogija i druge.
Jedinstveno je nalazište brodolom kod otoka Žirja iz 4. stoljeća prije Krista gdje je pronađen velik broj amfora i keramičkog brodskog posuđa.
– Nema ranijih nalaza antičkih lokaliteta za sada, a on je poseban jer je toliko očuvan. Postoji jedan takav brodolom koji hridi Krave na ulazu u Višku luku, ali on je opljačkan. Kod Žirja smo pronašli brojne amfore koje su služile za prijevoz tereta jer se radi o trgovačkom brodu, te je pronađeno posude iz brodske kuhinje. Maja Miše sa Sveučilišta u Londonu aktivno se bai arheometrijskim analizama te je analizirala uzorke koje smo poslali i zaključila da postoje dva tipa amfora. Jedna skupina porijeklom s Krfa gdje su se proizvodile korintske B amfore izrađene od lošije gline, a druga skupina izrađena o kvalitetne gline sa savršeno okruglim obodom i grlom. Analiza posuđa je pokazala da se radi o proizvodnji iz antičkog Pharosa te je zaključa da se roba ukrcavala na Hvaru te se od tamo distribuirala na tržišta. Ovaj trgovački brod nakrcanom teretom ipak nije stigao do svog cilja.
Drugi zanimljiv brodolom je kod otočića Gnalića južno od Pašmana koji se dogodio 1583. godine. Nalazište je to koje se istražuje već desecima godina, a posljednji val istraživanja pokrenut je 2012. godine i od tada se provode svake godine.
– Te smo godine dobili sredstva od Ministarstva i istraživali smo dio lokaliteta gdje su već prije nas radili te smo utvrdili da nalaza još uvijek ima. S tim argumentom smo dobili daljnje financiranje, zamislite što još možemo otkriti tamo gdje se nije istraživalo. Sada smo ovdje pronašli tri gotovo savršeno očuvane bačve s teretom olovnog bjelila. To je fascinantno otkriće jer ne morate nagađati o dimenzijama i teretu jer inače radite procjene na temelju ostataka.
Jedan od idućih lokaliteta na kojem će provoditi istraživanja je kod rta Letavice na otoku Pagu gdje su otkriveni ostaci brodoloma iz 1. stoljeća prije Krista.
– Svugdje ima zanimljivih otkrića, a u našem podmorju pogotovo zahvaljujući zakonu koji je koncipiran tako još od Jugoslavije. Istraživanja mogu provoditi samo hrvatske institucije što znači da nema treasure huntinga kao u nekim drugim državama. U posljednje vrijeme otkrivamo nove neoštećene nalaze, iako se mislilo dugo da je sve do dubine od 40 metara opljačkano. Pokazalo se da nije tako, a jedan od primjera je brodolom kod rta Letavice. Vedran Dorušić koji ima ronilački centar u Šimunima na Pagu i koji roni već godinama slučajno je nabasao na njega kada je jednog dana 2018., umjesto uobičajenom rutom krenuo roniti prema zapadu. Naletio je na gomilu amfora koja stoji 2000 godina i samo njega čeka, to je nevjerojatno, more vas uvijek iznenađuje, zaključuje ova priznata arheologinja.
Irena Radić Rossi rođena je u Zagrebu 1964. godine, gdje je stekla osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Diplomirala je arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon višegodišnjeg rada u službi zaštite podvodne kulturne baštine, od 2009. godine zaposlena je na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Pridruženi je profesor Sveučilišta Texas A&M te pridruženi istraživač institucija Centre Camille Jullian (AMU – CNRS) i Institute of Nautical Archaeology. Bavi se istraživanjem, zaštitom i očuvanjem hrvatske pomorske baštine, s posebnim naglaskom na tehnološki razvoj plovidbe i brodogradnje od prapovijesti do novoga vijeka. Voditeljica je brojnih istraživanja u hrvatskom podmorju i glavni istraživač projekta Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje.
