Uoči Europske noći istraživača u Znanstvenoj knjižnici Sveučilišta u Zadru, organizirana je radionica za učenike Osnovne škole Petra Preradovića. Radionicu su vodili Tomislav Blažević iz Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru te Ana Šitina Žepina s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru koji su djeci nastojali približiti proces znanstvenog istraživanja i ulogu Znanstvene knjižnice.
– Knjižnice su mjesto susreta znanstvenika i knjižničara koji su tu da informacije prilagode i predoče na adekvatan način znanstvenicima, ali i učenicima, studentima i drugim populacijama. Danas smo okruženi morem informacija što otežava pronalazak relevantnih informacija mladim generacijama. Prije 20 ili 30 godina, kada biste došli u knjižnicu, dobili biste dvije ili tri knjige na jednu temu. Sada imamo Internet i baze podataka, što otvara jednu novu perspektivu znanja i korištenja informacija, ali i proširuje ulogu koju ima knjižničar. Moramo pristupiti selekciji diseminacije informacije, a tu je važno pretraživanje knjižničnih kataloga, bilo kartičnih kataloga na ulazu ili na elektronskim mrežama, objašnjava knjižničar Tomislav Blažević.
Zbog bogatstva i raznolikosti građe Znanstvena knjižnica zauzima jedno od najznačajnijih mjesta među knjižnicama Hrvatske. Ona u svom fondu posjeduje literaturu iz svih područja ljudskog znanja te često služi znanstvenicima kao ishodište informacija za nove znanstvene spoznaje koje rezultiraju objavom u vidu znanstvenog članka ili knjige.
– Jako puno materijala imamo u fototekama, zbirkama razglednica, plakata, stare građe, rijetkosi i rukopisa, a mnoštvo tih zbirki je od izuzetne važnosti za Zadar, Dalmaciju, Hrvatsku, a čak bih rekao i ovaj dio Europe. Po bogatstvu fonda smo iza Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Knjiga o obnovi Zadra Antonije Mlikote jedna je u nizu knjiga koja je nastala i na temeljima fonda Znanstvene knjižnice, a ovaj tjedan predstavljena je knjiga Signorine, gospoje i šjore: žene u kulturi Zadra u dugome 19. stoljeću koja na naslovnici ima motiv jedne razglednice iz fonda. To je nama jako važno jer daje javnu vidljivost knjižnice i fonda. Imamo i primjer plakata za Dan grada Zadra iz 2002 godine za koji se iskoristio časoslov koji je kolegica Ana Šitina Žepina obradila u svom izvornom znanstvenom radu, a časoslov je tiskan na plakatu u izvornoj veličini kako bismo približili ljudima kako je to izgledalo.
Ana Šitina Žepina, docentica s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, svoje je prvo istraživanje provela upravo na rukopisnom Časoslovu Blažene Djevice Marije iz Znanstvene knjižnice. Podaci i spoznaje do kojih je znanstvenica došla od važnosti su za knjižnicu, a Blažević je objasnio da je na vođenim rutama ovaj časoslov iz 16. stoljeća neizostavna stanica.
– Časoslovi se najbolje danas mogu usporediti s molitvenicima, a ovo je jedan od tri oslikana iz Znanstvene knjižnice. On ne sadrži oslikane cijele stranice već iluminirane sekvence od inicijala figuralikom, primjerice kralj David ili Gospa u navještenju, do vegetabilno, cvjetno i biljno oslikanih inicijala te dvobojno istaknuti slova, objašnjava Ana.
Diplomski rad iz kojega je proizašao znanstveni rad o časoslovu mentorirao je profesor Laris Borić, a ideju za istraživanje Ana je dobila na diplomskom kolegiju profesora Pavuše Vežića koji joj je dao zadatak da popiše rukopisnu građu iz kartičnih kataloga Znanstvene knjižnice.
– Donijela sam zadatak na obradu, a profesor Vežić je ukazao da ovdje postoji vrlo značajan, ali neobrađen iluminirani rukopis. Više od godinu dana sam radila na tom zadatku, morala sam detaljno proučiti tekst i saznati nešto više o porijeklu pri čemu je važan trag bio pečat knjižnice Paravia, prethodnice današnje Znanstvene knjižnice. Zatim sam morala proučiti sve oslikane zadarske renesansne rukopise da bih mogla reći nešto o kontekstu. Ovakvi manji časoslovi često su se nosili na putovanjima, ne samo redovnici i biskupi, već i uvaženi plemići, dvorjani i njihove žene koje su često na portretima prikazane s časoslovima. Pretpostavljamo da je netko na svom putovanju donio ovdje ovaj časoslov. U svojim sam zaključcima bila oprezna i nisam htjela dovesti ga u vezu s određenim iluminatorima, iako je komparativna metoda pokazala određene sličnosti. Donijela sam opći sud da se radi o djelu sjevernotalijanske škole, najvjerojatnije nastalo u sklopu mletačke ili ferrarske sitnoslikarske radionice, kazala je Ana koja je djeci na pristupačan, zabavan i razumljiv način predstavila svoj istraživački proces.
Znanstvena knjižnica je od ove godine u sastavu Sveučilišta zbog čega je sada svim studentima i profesorima omogućen besplatan upis.
– Znanstvena knjižnica je sastavnica Sveučilišta s pravnom osobnošću u čijem sastavu je nekadašnja Sveučilišna, danas, Studentska knjižnica. Resursi Znanstvene knjižnica dostupni su svim građanima iz Hrvatske i inozemstva. Pred nama je zahtjevan proces spajanja fondova, usluga, objedinjenog mrežnog mjesta i društvenih mreža kako bismo što spremnije dočekali preseljenje u planiranu novu zgradu. Svakako, u fokusu su nam studenti. Tako ovih dana provodimo radionice za brucoše Sveučilišta u Zadru, i upoznajemo ih s uslugama koje im Knjižnica može pružiti pri studiranju, kazao je knjižničar Tomislav.
Ana je za kraj istaknula da knjižnica obiluje neistraženom građom koja zahtijeva stručnjake različitih profila. – Suradnja znanstvenika i knjižnice iznimno je važna, to je zajednički posao jer naš rad pruža podatke kolegama u knjižnici, a ova popularizacija pokušava prenijeti tu vezu na mlade generacije koje će se time baviti.
