Akcija Maslenica bila je ključna za ishod Domovinskog rata jer označava stratešku prekretnicu kojom su povezani sjever i jug države, pontonskim mostom premošteno Novsko ždrilo te oslobođeno zadarsko zaleđe. U Maslenici smo pokazali da smo postali vojska, vojna sila koja je sposobna izvršiti sve zadaće. Korak po korak kretali smo se prema konačnom cilju, a kada je došlo vrijeme za Oluju – Hrvatska vojska je bila spremna. No najvažnije, Domovinski rat je izvukao najbolje iz ovog naroda, ujedinio nas i pokazao da smo najjači kad smo zajedno, istaknuo je ministar obrane i potpredsjednik Vlade Damir Krstičević na znanstvenom kolokviju “Vojno-redarstvena operacija Maslenica – prijelomnica obrambenoga i oslobodilačkog Domovinskog rata”, održanom danas u poslijepodnevnim satima na Sveučilištu u Zadru.
Ministar Krstičević i sam je bio sudionik akcije, u kojoj je bio zapovjednik 113. brigade, a u Svečanoj dvorani prije svih drugih pozdravio je nazočne članove obitelji poginulih i nestalih u Domovinskom ratu.
– Oluja je kruna procesa koji je krenuo Maslenici, u kojoj smo prvi put pokazali što možemo i to na nekoliko razina. Nakon što smo u prve dvije godine zaustavili i slomili brutalnu agresiju, sada smo po prvi put prešli u napad. Pokazali smo da smo u samo tri godine postojanja dosegli visoku opremljenost te da smo u stanju izvesti složenu vojnu operaciju, a našem političkom vodstvu na čelu s dr. Franjom Tuđmanom dali smo snažno uporište za pregovore s međunarodnom zajednicom. Vrlo je lako naš Domovinski rat mogao je ostati zaleđeni sukob kakve imamo diljem svijeta, na što nismo htjeli pristati, istaknuo je Krstičević.
Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov u to je vrijeme imao također važnu ulogu, kao zapovjednik 4. GBR. Glavni ciljevi, istaknuo je, bili su odbaciti neprijatelja od Jadranske magistrale i Zadra, spojiti sjever i jug Hrvatske, pokazati odlučnost, spremnost i sposobnost Hrvatske vojske.
– Operacija je imala ograničeni karakter, a zbog strateških razloga čak smo se i povukli s nekih pozicija koje smo osvojili. Uspjeli smo u tajnosti privući snage u Zadar, pod krinkom osvježenja postrojbi, što je bio poseban uspjeh kad se zna da su promatrači UN-a bili obavještajci, a neprijatelji imali infiltrirane pripadnike u Zadru. Nakon napadnog dijela koji je trajao dva i pol dana nastavljena je aktivna obrana do travnja, rekao je Šundov.
– To je pobjednička operacija koja je pokazala naš karakter i dovela do ispunjenja nekih važnih ciljeva koji su bili temelj za kasniju pobjedu. Treba istraživati i slabosti koje smo pokazali, opuštanje dijela vojske zbog kojeg smo već prvog dana morali mijenjati cijelu bojnu, nespremnost i strah dijela zapovjednika. Ne trebamo šutjeti ni o tome, kako bismo dobili cjelokupnu istinu o jednoj od najvažnijih akcija Domovinskog rata, istaknuo je Šundov.
Prije početka kolokvija uzvanike i goste pozdravila je rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican, ističući kako nas je 25. obljetnica Akcije Maslenica spojila u različitim programima, ali su svi oni jedinstveni u podsjećanju na potrebu o življenju i ponavljanje istine o Domovinskom ratu i oslobođenju ovog dijela Hrvatske.
– Sveučilište će se tom poslanju pridružiti pisanjem i govorenjem istine. Nećemo biti bešćutni prema testamentu kojim su nas poginuli zadužili. Ako je sudbina htjela da oni zašute, mi smo tu da istinu svjedočimo umjesto njih. Nekima kojima je tijesno u Hrvatskoj prigrlili su sektor obrazovanja kao da je njihov. Zahvalni onima koji su završili u grobovima, te onima za čiji grob ni ne znamo, suprotstavljat ćemo se onima kojima su laž i istina iste boje, poručila je Vican.
Prorektor Sveučilišta u Zadru i organizator kolokvija prof. dr. sc. Josip Faričić istaknuo je kako područje na kojem je izvedena akcija ima veliku geostratešku važnost još od rimskih vremena.
– Zadar je uvijek bio važan centar Dalmacije, a praktički na istim mjestima kao u Akciji Maslenica koplja su se lomila u Kandijskom ratu u 17. stoljeću. Vojnom akcijom omogućilo se ostvarenje prometne propusnosti Novskim Ždrilom, što je Hrvatsku učinilo neovisnijom o buri pri prometovanju preko otoka Paga, omogućeno je postavljanje kamena temeljca za Maslenički most i trasiranje budućeg tunela Sv. Rok. Da je autocesta otišla nekim drugim smjerom, preko Bosne i Hercegovine ili Knina, Zadar i Šibenik ostali bi u slijepom crijevu, a ključna nacionalna prometnica bila bi u geostrateškom smislu izložena prijetnji zbog blizine granice, rekao je Faričić.
Doc. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra, govorio je u povijesnim okolnostima koje su dovele do akcije, propasti brojnih mirovnih pregovora u kojima je hrvatska strana pokazala veliku fleksibilnost, nakon čega je jedini izlaz imala u vojnom rješenju. Doc. dr. sc. Zlatko Begonja, također sudionik akcije, govorio je o njezinim medijskim refleksijama – dok je u prvom tekstu o uspjehu akcije u Večernjem listu napisano kako može početi gradnja Masleničkog mosta, zabilježena je i žurna reakcija Vijeća sigurnosti zbog izvedene akcije i traženje da se vojska vrati na prijašnje položaje.
Moderator znanstvenog kolokvija bio je izv. prof. dr. sc. Ante Bralić, a u glazbenom dijelu programa nastupila je klapa Hrvatske ratne mornarice Sv. Juraj. Nakon kolokvija priređen je i prigodni domjenak.
