Na Sajmu stipendija i visokog obrazovanja u Zadru govorit će se o pravednosti u visokom obrazovanju te njenom utjecaju na gospodarski razvoj.
Sajam stipendija i visokog obrazovanja, koji organizira Institut za razvoj obrazovanja (IRO) i Grad Zadar 22. ožujka 2018. u Arsenalu u Zadru, zagovara već 14. godinu za redom potrebu kontinuiranog unapređivanja pristupa visokom obrazovanju za sve društvene skupine. Na Sajmu će sudjelovati više od 25 izlagača iz Hrvatske i čak 8 zemalja Europe i Sjeverne Amerike: Austrije, SAD, Njemačke, Francuske, Italije, Švicarske, Slovenije te Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Detaljan popis svih izlagača možete pronaći ovdje.
Prema podacima Eurostata u Hrvatskoj je 2016. bilo 29,5 % visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30-34 godina starosti, dok je prosjek EU-28 iznosio 39,1%. Europska unija postavila je za cilj da se do 2020. zemlje članice EU približe cilju od 40% visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30-34 godina starosti. Kreatori politika visokog obrazovanja suočavaju se s izazovom kako proširiti pristup visokom obrazovanju. „Ako se uzme u obzir negativan demografski trend u Hrvatskoj, evidentno je da Hrvatska morati mora nastaviti s implementacijom konkretnih mjera kojima se aktivno potiče širenje pristupa visokom obrazovanju za društvene skupine koje tradicionalno ne sudjeluju ili koje pak imaju otežan pristup visokom obrazovanju” – ističe Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor IRO-a. Pristup i uspjeh u studiju ne ovise samo o akademskim sposobnostima, već i o uvjetima za studiranje koji se razlikuju između različitih društvenih skupina pojedinaca, pa su tako mogućnosti za uspješan upis i tijek studija veće za neke pojedince u odnosu na druge. To se posebno odnosi na studente čiji su roditelji završili samo osnovnoškolsko obrazovanje ili na studente čiji su roditelji nižeg imovinskog statusa.
Briga za socijalnu dimenziju studiranja važna je i kako bi se studentima pomoglo u pokrivanju značajnih ukupnih troškova studiranja. Prema podacima istraživanja EUROSTUDENT V iz 2014. ukupni semestralni troškovi studiranja po studentu u Hrvatskoj iznose u prosjeku 15.417 kn, odnosno 30.834 kn godišnje. Ti iznosi uključuju troškove života i studija. Obitelj je najučestaliji izvor za pokrivanje troškova studija za većinu studenata i kao takvog ga navodi 88% anketiranih studenata. Posao kao jedan od izvora prihoda navodi nešto više od četvrtine studenata (27%) mjesečno, a stipendije je navelo nešto manje od četvrtine studenata (23%) u prosječnom iznosu od 949 kn mjesečno. “Primjetno je kako prosječni mjesečni iznosi hrvatskih stipendija pokrivaju manji dio potrebnih prihoda za studij. Pored toga, relativno mali udio studenata (njih 23%) prima stipendije. To ukazuje kako su studenti prisiljeni ostatak potrebnih prihoda osigurati iz drugih izvora, kao što su obitelj, posao, i dr.” – ističe Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor IRO-a.
Država ostvaruje povrat uloženih sredstava za financiranje visokog obrazovanja kroz veći porez na dohodak visokoobrazovanih građana te kroz druge uštede. Visokoobrazovani žive dulje, vjerojatnije je da će glasati i skloniji su većoj podršci za ostvarivanje jednakih prava manjina. Visoko obrazovanje pomaže pojedincima da zadrže ili lakše promijene posao tijekom recesije te imaju pristup bolje plaćenim poslovima. Visoko obrazovanje stoga stvara dobrobit, i za zajednicu, i za pojedinca. Spomenute teme bit će predmet izlaganja i diskusija na događanjima u okviru programa Sajma stipendija i visokog obrazovanja u Zadru na kojima će sudjelovati nosioci politika, studenti, zaposlenici visokih učilišta i šira javnost. Detaljnije informacije o Sajmu i program događanja dostupni su na web stranici Stipendije.info (www.stipendije.info/hr/sajam) i na Facebook stranici Tražim stipendiju (www.facebook.com/trazim.stipendiju).
