“Ovakav turizam je tsunami za kulturnu baštinu! Gradovi gube domicilno stanovništvo!”, samo su neka od upozorenja koja su se mogla čuti na panel raspravi održanoj završni dan Ritma kulturizma, humanitarnog projekta u organizaciji studenata Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.
O “Vulgarizaciji kulturne baštine” svoje su stavove iznijeli Igor Kulenović sa Sveučilišta u Zadru, umirovljeni profesor Pavao Pavuša Vežić, Vinko Bakija, predsjednik Udruge turističkih vodiča Donat, Mladen Masar iz Gradske knjižnice Zadar, Vanja Čvrljak, direktor Turističke zajednice Grada Benkovca te Lovro Jurišić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i EU fondove Zadarske županije. Diskusiju je u ulozi moderatorice vodila Božena Krce Miočić sa Sveučilišta u Zadru.
“Uslijed masovnog turizma kulturna baština gubi vrijednost jer postaje sastavni dio industrije, a industrija i baština se ne ljube. Naši gradovi gube domicilno stanovništvo i u velikoj mjeri postaju apartmanska naselja, a mi time gubimo ono najvažnije – kulturni identitet. Prije bi na ulici pozdravljao poznate ljude, a danas rijetko koga više sretnem. Ima li takav turizam smisla?!”, upozorio je Pavuša Vežić.
Kulenović je također istaknuo poveznicu s industrijom.
“Ako kulturni identitet svedemo na destinaciju, onda automatski gubimo jer postajemo industrijski proizvod. Pitanje je kako očuvati naše obrasce ponašanja. Problem je što je u našim područjima turizam nažalost nametnut, ljudi su na neki način prisiljeni baviti se tom djelatnošću “, poručio je Kulenović.
Marker lažne veličine i istina koja će nam se obiti u glavu, priče su kroz koje je na nedostatke turističkog djelovanja u Zadru upozorio predsjednik Udruge turističkih vodiča Donat:
“Na ulazu u grad turiste dočekuje reklama s vizurom Poluotoka na koji je uplovio kruzer iste veličine kao sam centar grada. Što time želimo poručiti gostima – da ih dočekujemo s gužvom ili pak kruzerskim cijenama?! Ono na što često zaboravljamo je održavanje naših plaža i ovakvi prizori su istina koja će nam se obiti u glavu, poručio je Bakija pokazujući fotografije onečišćene plaže te ističući kako “imamo hardver, server i softver za turizam, ali nedostaje nam “humanver”.
Vanja Čvrljak, direktor Turističke zajednice Benkovca, istaknuo je problem mentaliteta.
“Stalno tražimo više i više. Oslanjamo se na kvantitetu, a ne na kvalitetu. Najlakše je strpati turiste na brod za Kornate i dati im lošu, uvoznu hranu i piće, ali to ne može trajati dugo. Sve više turista bježi od takvog turizma. On je tsunami za baštinu, ne znam u čemu će uživati generacije koje dolaze, upozorio je Čvrljak.
Ipak je istaknuo dobru stvar koja se događa u Ravnim kotarima:
“Sve je više i više turista koji su godinama ljetovali na obali, a danas su tamo pronašli “bijeg od kruzera”. Potrebno je uvidjeti i potencijal prostora koji nemaju more”
Mladen Masar, svestrani gradski kreativac, ironično je predočio zadarsku ponudu.
“Idem popodne u masline i čujem vijest – u Splitu su se dosjetili napraviti čokoladu u obliku Sv. Duje. To se tumačilo kao nešto sjajno, nova ponuda. Hoćemo mi napraviti škrinju Sv. Šime od marcipana?! Možda je to kreativna ideja, ali nije pravi put. Mi imamo baštinu, imamo turiste. Ajmo kreirati ponudu koja će isprovocirati novu potražnju”, poručio je Masar.
Resorni županijski pročelnik Lovro Jurišić naglasio je kako se ipak puno ulaže u obnovu kulturne baštine. Mali arsenal, Maškovića han, Vrata sv. Krševana, nadolazeća obnova zadarskih bedema, samo su neki od projekata koji imaju za cilj očuvati baštinu na zadarskom području. Tu su i Dani otvorenih vrata agroturizma kojima se promiče razvoj turizma u ruralnim dijelovima, naglasio je Jurišić slažući se da je zaista problem što se ne zna što je došlo prvo – ponuda ili potražnja.
“Kako god bilo, mi sada moramo zasukati rukave i privući drugačiji tip turista koji se duže zadržava. Za to je potrebno malo koordinacije i dobre volje”, riječi su Vinka Bakije kojima je zaključena panel rasprava o vulgarizaciji kulturne baštine.
