Državni hidrometeorološki zavod – DHMZ objavio veliku prognozu za slijedeća tri mjeseca. Nakon ekstremno toplog travnja i svibanj je bio topliji od prosjeka, a ljeto koje je pred nama nastavit će se u sličnom tonu.
Sezonska prognoza za lipanj, srpanj i kolovoz pokazuje da će ono biti iznadprosječno toplo. Pozitivno odstupanje, odnosno toplije od uobičajenog, izgledno je sva tri mjeseca u cijeloj Hrvatskoj, a ne može se isključiti ni pojava toplinskih valova. S druge strane mogući su i prodori hladnog zraka, odnosno kraća razdoblja s temperaturom oko ili nižom od uobičajene za ljeto.
Zadnji dani svibnja u većem dijelu Hrvatske protekli su u gotovo ljetnom ugođaju, uz vrlo tople, ponegdje i vruće dane. Bilo je toplije od prosjeka za doba godine, s temperaturom uglavnom između 25 °C i 31 °C.
Nakon ekstremno toplog travnja zasigurno će i svibanj biti topliji od prosjeka (službena klimatološka ocjena mjeseca bit će dostupna sljedeći tjedan na mrežnim stranicama DHMZ-a), a ljeto koje je pred nama, sudeći prema dostupnom prognostičkom materijalu, nastavit će se u sličnom tonu.
Što se oborine tiče, u zadnjih desetak dana svibnja česti su bili pljuskovi lokalnog karaktera, nerijetko i jača grmljavinska nevremena, pa je i raspodjela količine kiše koja je pala u svibnju vrlo nejednolika (službena klimatološka ocjena svibnja za oborinu također će biti dostupna sljedeći tjedan na mrežnim stranicama DHMZ-a).
Prognoza količine oborine za ljeto 2018., odnosno općenito za tako dugo vremensko razdoblje, puno je složenija od one za temperaturu, pa je i pouzdanost manja. Na temelju dostupnog prognostičkog materijala, ukupna sezonska količina oborine za ovo ljeto predviđa se manjom od višegodišnjeg srednjaka, uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. To znači da će biti manje oborine nego što je uobičajeno, pri čemu će ona najvjerojatnije, kao što je bilo i u svibnju, biti nejednoliko raspoređena. Za lipanj, primjerice postoji vjerojatnost za manjak oborine osobito u sjevernim kopnenim krajevima. Iako se za ljeto predviđa količina kiše manja od uobičajene, to ne znači da neće biti i kraćih kišnih epizoda ili grmljavinskih pljuskova, lokalno moguće i jače izraženih, ponegdje i s većom količinom oborine. Isto tako, kako je količina oborine, primjerice u Dalmaciji, tijekom ljeta razmjerno mala (npr. u tri mjeseca padne oko 100 litara kiše po četvornom metru, a na otocima i manje), može se dogoditi da u nekom od mjeseca bude zabilježen znatni manjak kiše, a moguće je da ponegdje oborine i izostanu.
Na kraju treba naglasiti da lokalni faktori ljeti mogu biti dominantni za razvoj vremenskih prilika, pa su i prognoze za kraća vremenska razdoblja pouzdanije. Stoga treba svakodnevno pratiti službene vremenske prognoze i informacije u cilju pravovremenog upozorenja na opasne vremenske pojave kao što su jača grmljavinska nevremena ili upozorenja na toplinske valove.
