ZADAR– Dan Grada Zadra slavi se na blagdan sv. Krševana, jednog od zaštitnika Zadra kojem je crkva posvećena, zatvorena je gotovo cijelo desetljeće.
Zadrani su ostali bez prostora za ljetne koncerte u akustičnoj nutrini crkve sv. Krševana, gosti i turisti grada nemaju se prilike upoznati s unutrašnjom arhitekturom tog povijesnog zdanja iz 12. stoljeća. Jedino što turisti koriste je hlad ispred crkve sv. Krševana uz koju se sjedi kao nekad što su Zadrani sjedili uz Katedralu.
Dva kamena uz bočnu apsidu crkve potaknula su nas na pitanje nastavka i završetka obnove za javnost zatvorene crkve, koje smo postavili Konzervatorskom odjelu kao i Zadarskoj nadbiskupiji koja je vlasnik.
– Radovi na obnovi crkve sv. Krševana nisu stali već se kontinuirano nastavljaju pod ingerencijom ovog Odjela. Od 2013 do 2016. godine su provedene revizije restauratorskih radova u sjevernoj i južnoj apsidi . Radove je izvodio Hrvatski restauratorski zavod a financiralo Ministarstvo kulture kroz program zaštitnih radova.
Lani je Hrvatski restauratorski zavod započeo sa izradom sveobuhvatne dokumentacije tj. konzervatorsko restauratorskog elaborata koji će biti završen ove 2018. godine također financiran kroz program zaštitnih radova Ministarstva kulture i nadzorom Konzervatorskog odjela. Dokumentacija koja se priprema je preduvjet za nastavak radova na restauraciji i obnovi interijera i svih elemenata ovog vrijednog sakralnog zdanja, napisao je na naš upit pročelnik Igor Miletić.
Završetak radova je teško predvidjeti budući ovisi o financijama tj. dotoku sredstava i zainteresiranosti šire zajednice a ne isključivo Ministarstva kulture, očekivan je odgovor ali i poruka šefa zadarskih konzervatora.
Tužna je istina da u ovom gradu nema onoliko vjernika koliko ima crkava, izjavio je davno na istu temu u Zadarskom listu naš poznati povjesničar umjetnosti, prof. dr Emil Hilje.
Naravno da na isto pitanje Zadarskoj nadbiskupiji, odgovor nismo dočekali. Posebno jer smo pitali kolika je zarada od posjeta zvoniku s. Stošije i gdje se troši, misleći kako bi Nadbiskupija trebala uložiti taj novac u obnovu sv. Krševana ili možda crkve sv. Šime. Kao što bi Grad Zadar novac od spomeničke rente koju prikuplja od obrtnika i tvrtki na Poluotoku, trebao uložiti, ako ništa drugo u održavanje kamenih ulica. A kamoli uložiti u obnovu crkve zaštitnika Zadra.
