U petak 29. lipnja povodom blagdana sv. Petra, u župi Čista Velika, svečano je proslavljen blagdan sv. Petra u Morpolači. Svečanu euharistiju predvodio je fra Marko Nimac, kojemu je koncelebrirao fra Josip Grgić. Susjedne župe Čista Velika i župa sv.Mihovil Lišane imaju stoljetnu tradiciju zajedničkog slavlja svetog Petra. Misno slavlje uzveličao je mješoviti crkveni zbor iz Vukšića, Lišana i Čiste Velike, s nadaleko poznatim pučkim pjevanjem kojim su oduševili nazočni vjernički puk.
– Što nam poručuju i čemu nas uče apostolski prvaci: Petar i Pavao ?. Petar u Isusu prepoznaje Krista Pomazanika, Sina Boga živoga. Isus ga naziva Stijenom i na toj stijeni sagradit će Crkvu svoju i vrata paklena neće je nadvladati. Pavao, koji je prije obraćenja progonio Krista i njegovu Crkvu? Pavao govori: Milošću Božjom jesam što jesam i njegova milost prema meni ne bijaše uzaludna .Svi mi možemo i pozvani smo biti Stijena! U vlastitom životu, životu svoje obitelji, župe, kraja, domovine, cijelog svijeta. To možemo ako na pitanje, „A što ti kažeš tko sam ja?” odgovorimo kao i Petar. Vjerujem da želimo živjeti milost Božju. Da ne želimo surađivati s đavlom i njegovim podanicima.Odgovorimo svojim životom: Ti si Krist, pomazanik, Sin Boga Živoga. Ti si moj jedini Spasitelj i Otkupitelj. Na Petru Stijeni. Milošću Božjom budimo stijene kako nas vrata paklena ne bi nadvladala-rekao je na kraju fra Marko Nimac
Na kraju misnog slavlja župnik fra Josip Grgić čestitao je nazočnim vjernicima svetkovinu, pozdravio sve sudionike, te zahvalio fra Marku Nimcu na lijepoj propovijedi kao i svima koji su doprinijeli proslavi. Crkva svetog Petra u Morpolači je ranoromanička građevina iz 12.stoljeća s polukružnom apsidom, presvođena i sa zvonikom na zapadnom pročelju. U ratu je oštećena, još i danas nosi ožiljke rafala i velikosrpskih grafita po zidovima. Nije obnovljena, premda je od 1962. pod državnom zaštitom.
Domaćin Čista Velika uz pomoć mještana Vukšića, Provića, Bulića i Lišana dali su velikog truda da svoje goste posluže pečenom janjetinom i ostalim poznatim domaćim specijalitetima, te poznatim vinom žutinom. Slavlje je do kasnih večernjih sati nastavljeno ugodno druženje uz domaće harmonikaše i pjevače.