Od najmlađeg, 11-godišnjeg Jana, do najstarijeg, 84-godišnjeg barba Milivoja, poznatijega kao Tonči, svi sudionici radionice „Što je brod bez brkova?”, koja se tri dana zaredom održavala u Centru za kulturu u Tkonu, prvi put susreli su se s vještinom užičarenja i čvoranja.
– To treba voljeti! Osjetiti konop pod prstima! A kad se zavoli, onda se ne ispušta iz ruku, kaže Ivan Longin, kaljski ribar, a kunski zet, kojemu su svi alati i zanati od mora i ribanja u krvi, ali tek se posljednjih nekoliko godina intenzivnije bavi užičarenjem i pletenjem pramcobrana (brkova) i bokobrana, za što je i nagrađen prestižnom oznakom za kvalitetu Hrvatski otočni proizvod.
Na poziv arheologinje Zrinke Brkan Klarin iz Udruge za pomorsku baštinu Institut Ars Nautica, Ivan Longin tri je dana prenosio svoje znanje pletenja kunskoga brka polaznicima radionice na kojoj se okupilo 20-ak znatiželjnika s čak tri kontinenta.
– Imali smo uistinu šaroliko društvo, studente sa Zadarskog sveučilišta, naše kolege arheologe koji su trenutačno u Hrvatskoj radi istraživanja brodoloma kod Gnalića, turiste koji borave u Tkonu na ljetovanju i domaće stanovnike. Dvadesetak polaznika iz Hrvatske, Češke, Albanije, Španjolske, Omana i SAD-a, govori Zrinka Brkan Klarin, koja je s Ivanom vodila radionicu.
Svi su se s užičarenjem, čvoranjem i pletenjem susreli prvi put, neki s više, neki s manje uspjeha, ali ustrajali su u želji da nauče nešto novo i upoznaju dio tradicije i baštine naših predaka.
-Radili smo brkove, pandule i bokobrane, pokazao sam im i spajanje konopa, razliku između prirodnog i sintetičkog konopa. Najteže je napraviti brk, to traje najdulje i zahtijeva najviše strpljenja i vještine. Izrada brka traje dva tjedna ako se radi dva-tri sada na dan, ali kada se napravi i stavi na provu broda, vijek trajanja mu je do 15 godina, bez obzira na vremenske uvjete i udarce u kraj, otkriva Ivan.
Nažalost, danas se nitko u Hrvatskoj ne bavi izradom brkova od konopa. Zamijenili su ih plastični, koji se ni po izgledu ni po kvaliteti ne mogu mjeriti s pravim brkom od konopa. Ali dobra je vijest da se tradicijske vještine i zanati „vraćaju u modu” pa tako sve više ljudi želi naučiti izrađivati brodske brkove od pravoga konopa. Ivan je jedini u Zadarskoj županiji koji se uza svoje osnovno zanimanje bavi izradom brodskih brkova.
-U Kalima većina ribara zna izrađivati brkove, neki to znanje prenose na mlađe generacije i uglavnom rade brkove za svoje brodove. To je posao koji, kao što sam već rekao, zahtijeva puno vremena i zato se nitko u to ne želi upuštati. Postoji jedna radionica u kojoj se izrađuju pravi brkovi u Rabu i oni su, mislim, jedini na Jadranu, kaže i dodaje kako su ovakve radionice odlično mjesto i prilika da se nauči ta stara vještina.
Naravno, trebale bi se održavati češće, možda u svakoj sezoni po jedan trodnevni ciklus, a prema prvotnoj ideji Instituta Ars Nautica, upravo se to planira, i to na nekoliko otoka i mjesta uz obalu.
Članovi Udruge Institut Ars Nautica, koji predano rade na mnogim projektima očuvanja hrvatske pomorske baštine, planiraju nove radionice, poput umijeća jedrenja latinskim jedrom, održavanja drvenog broda, pletenja košara od šiblja, održavanje suhozida…
