Kakvu je ulogu “Cicibela” odigrala u tradicijskoj gradnji drvenih brodova, u revitalizaciji i obnovi te što je s njima danas, donosi izložba “Tragom male drvene brodogradnje” koja je u subotu, u sklopu predbožićnog programa “Prosinac u Preku, otvorena u POU Dom na žalu.
– Iako Preko nije bilo poznato po kalafatima, arhivi lučkih kapetanija svjedoče o velikoj floti malih drvenih brodova u vlasništvu Prečana. Ova izložba bila je prilika da se malo dublje prouče veze između Preka i Betine jer su mnoge brodove Prečani naručivali baš kod betinskih kalafata. Preko, pak, ima zanimljivu povijest, a priča mu je slična murterskoj i betinskoj. Brodove su Prečani koristili uglavnom za transport, rjeđe za ribarenje. Bili su težaci, a ponekad su i služili zadarskoj gospodi. Baš zbog tih sličnosti Preko je postalo nezaobilazna postaja putujuće izložbe “Tragom male drvene brodogradnje”, kazala je na otvaranju Kate Šikić Čubrić, ravnateljica Muzeja drvene brodogradnje iz Betine, koji je prošlog ljeta u suradnji s Muzejom Općine Jelsa i Udrugom Lantina Vrboska započeo realizaciju izložbe o gajetama i leutima, brodograditeljskim znanjima i umijećima koji su potrebni da se izradi drveni brod.
Uz postojećih šest, izložba je proširena s još dva panoa posvećena povijesnim prilikama brodova u Preku od 17. do 19. stoljeća i lavandijerama koje su stradale na jednoj gajeti u olujnome moru u Zadarskom kanalu 2. studenoga 1891.. Izložena je i velika zbirka kalafatskoga alata iz fundusa betinskog muzeja, a potanko su opisani i načini te vrste drva od kojih su se gradili mali drveni brodovi.
Izložbu je otvorio načelnik Općine Preko Jure Brižić, koji je kazao kako je jedan od najpoznatijih preških brodova svih vremena bila je gajeta „Cicibela”, prvotno nazvana “Danica”, obitelji Tome Gregova Taškele, ali veliku ulogu odigrali su svi brodovi kroz povijest privezani u preškom portu jer je o njima ovisio život otočana težaka.
– Nijedan brod, ni prije prvog uplovljavanja „Cicibele” u preški porat, ni nakon njezina napuštanja Preka 1970. godine, nije tako snažno obilježio duh tradicijske drvene brodogradnje i na otoku Ugljanu i na širem zadarskom području. Nažalost, u povijest je ušla još jedna priča o Preku i gajetama, a to je tragična smrt 16 lavandijera. I ona također govori o neraskidivoj vezi čovjeka, mora i broda. Niti je čovjek mogao bez broda, niti je brod mogao bez ljudske ruke. I zato je izložba “Tragom male drvene brodogradnje” vrijedan dokument prošlosti na kojemu se treba temeljiti naš odnos prema tim brodovima u budućnosti, poručio je.
Izložba se može razgledati do 1. veljače 2019. godine, a organizatori, POU Dom na žalu i betinski Muzej drvene brodogradnje, zahvaljuju na potpori i pomoći Udruzi žena Luzor, TZO Preko i Općini Preko.
