Lagana je, jeftina, sveprisutna i ne možemo živjeti bez nje. Plastika je fantastična – no ima i ozbiljne nedostatke. Vrijeme je da ponovno promislimo o plastici i postavimo neka nezgodna pitanja.
• Kako izbjeći plastiku za jednokratnu upotrebu?
• Možemo li olakšati njezino recikliranje?
• Kako možemo spriječiti da plastika završi ondje gdje joj nije mjesto?
Plastika u okolišu
Plastika je izrazito trajna pa se u prirodi akumulira i štetno utječe na ekosustave o kojima ovisimo. U oceanima se plastika raspada na fragmente koji ulaze u hranidbeni lanac. Mikroplastiku jede plankton, plankton jedu ribe, a ribe – mi. Većina je stavki ambalaža za hranu i piće koja je uglavnom namijenjena za jednokratnu upotrebu („jednokratna plastika”). Tako bacamo vrijedne resurse.
Vrijeme je da ponovno promislimo o plastici Vrijeme je da promijenimo način na koji je osmišljavamo, proizvodimo, upotrebljavamo i bacamo. Nađimo plastici novu ulogu!
EU ima novu strategiju za cjelokupni životni ciklus plastike.
Treba prestati upotrebljavati plastiku za namjene za koje postoje bolje zamjene i osigurati da plastika koju upotrebljavamo što dulje zadrži ekonomsku vrijednost te da ne završi na odlagalištu.
Do 2030. svu plastičnu ambalažu stavljenu na tržište u EU-u trebalo bi se moći oporabiti ili reciklirati. Tako će se smanjiti ugljični otisak industrije, ali i količina plastičnog i morskog otpada te usporiti širenje mikroplastike.
Kako se u Hrvatskoj ponašamo:
U usporedbi građana Hrvatske s prosjekom EU u odvajanju otpada za recikliranje, korištenju jedokratne plastike, korištenju pakirane ambalaže i plastičnih vrećica ovakvo je stanje
Kako biste vi riješili problem plastike?
Većina Hrvata podupire mjere za smanjivanje količine plastičnog otpada. S obzirom na to da je 87% Hrvata zabrinuto zbog utjecaja plastike na okoliš, a 84% zbog njezina utjecaja na zdravlje, očito je da postoji želja za rješavanjem problema plastike; no što bi po njihovu mišljenju trebalo poduzeti?
– 92% smatra da bi proizvodi trebali biti osmišljeni tako da se pojednostavni recikliranje
– 90% smatra da bi industrija i trgovci na malo trebali pokušati smanjiti upotrebu plastične ambalaže
– 93% smatra da bi lokalne vlasti trebale osigurati brojnija i bolja mjesta za prikupljanje plastičnog otpada
– 91% smatra da bi trebalo podučiti građane kako da smanje količinu plastičnog otpada62 % smatra da bi potrošači trebali plaćati više za plastične predmete za jednokratnu upotrebu poput pribora za jelo
Što Europa čini da u sljedećim ribljim obrocima ne pojedemo više plastike pročitajte ovdje.
