Relativno mali broj turista dogodine bi se vratio u zadarsku destinaciju, što može biti uzrokovano nedostatkom ponude, ali i navikom da se upozna što više novih mjesta, jedan je od važnih zaključaka ispitivanja profila turista koji na zadarsko područje dolaze niskotarifnim avio-kompanijama. Zadarska županija petu godinu zaredom naručuje takvo istraživanje Odjela za turizma i komunikacijske znanosti. Ispitivanje putem ankete s 33 pitanja provedeno je u Zračnoj luci Zadar na 866 ispitanika.
Tumačeći rezultate ispitivanja i uspoređujući ih s prijašnjim, istraživački tim na čelu s prof. dr. Boženom Krce Miočić, ustvrdio je kako je zabilježen najniži udio onih turista koji se žele vratiti dogodine u destinaciju od kada se odvijaju istraživanja. Oni su u svom istraživanju dali i preporuke. Jedna od njih se odnosi na gužvu. Ona je ponovno na najlošijem položaju u ocjenjivanju zadovoljstva destinacijom posljednjih godina.
Stoga valja ozbiljno shvatiti problem nosivosti kapaciteta destinacije na razini upravljanja destinacijom, mjeriti ga i pratiti te kontinuirano raditi na raspršivanju gužve kroz prostor i vrijeme, upozorili su stručnjaci sa zadarskog sveučilišta. Njihov zadatak je bio ispitivanje profila turista i njihovo zadovoljstvo s destinacijom.
Nova iskustva i doživljaji, zatim kulturna baština, očuvani okoliš, prometna dostupnost, ronjenje – dominantni su motivi dolaska turista na zadarsko područje. Nešto više od 8 posto zaokružili su to što je Zadar proglašen najboljom destinacijom u Europom kao radi zabave, a svega 7 posto njih je došlo zbog sigurnosti.
Među ostalim ponuđenim motivima, ispitanici su na prvo mjesto stavili sunce i more a onda gastronomiju. Ispitivanje je pokazalo da turisti koji su na zadarskom području prije i poslije glavne turističke sezone, nisu pronašli sadržaje tipa obilazak vinskih cesta, jedrenje, ronjenje.. jer ih nema. Za osam dana boravka, ispitani turisti potroše 847 eura što uključuje sve: od prijevoza, hrane, boravka pa čak i ulaznica za muzeje. Utvrđeno je da je to uživanje u prirodnim ljepotama i miru koji destinacija pruža, te hrani i piću.
Kakvi nam turisti dolaze Ryanairom i ostalim niskotarifnim kompanijama?
Najveći broj ispitanika je mlađe životne dobi. Najčešće su to osobe mlađe od 25 godina (30,48%), dok je sljedeći segment onih u dobnom razredu od 26 do 35 činio 25 posto. Udio osoba starijih od 65 godina relativno je nizak, a među njima je svega 8.6 posto umirovljenika – zanimljiv je podatak proizašao iz istraživanja suvremenih putnika. Oni nam stižu uglavnom iz EU, najčešće su to Nijemci, Britanci, Belgijanci, Francuzi…
Manje važno, ali treba znati kako su nam turisti koji dolaze niskotarifnim kompanijama bili oženjeni ili u vezi (72,05%), ali zbog visokog udjela mlade populacije 25,5% ispitanika su samci. Zato 80 posto njih ima fakultetsko obrazovanje od kojih prednjače prvostupnici što je i očekivano s obzirom na dobnu strukturu turista.
Gotovo polovica ispitanih turista u Zadarsku županiju doputovali su Ryanairom. Uz sve mogućnosti koje pruža digitalno okruženje, zanimljiv je podatak kako se ipak 5,89% turista odlučilo doći u destinaciju bez rezerviranog smještaja. To su turisti koji rezerviraju smještaj uglavnom u apartmanima, 12 posto ispitanika odlazi u hotel, zatim u hostele i ostale vrste smještaja.
Turisti, koji su doputovali niskotarifnim zračnim prijevoznicima, jako često su posjećivali druga mjesta, među kojima prednjači NP Krka, NP Plitvice, Splitska, pa Šibenska do Dubrovačke županije, Kornati pa PP Telašćica na Dugom otoku. NP Paklenica i Zrće nisu im među najposjećenijim mjestima. Ipak, za one ispitanike kojima Zadar nije, glavno je odredište Zrće je cilj putovanja kao i Splitsko-dalmatinska županija.
Najčešće su turisti prvu informaciju dobili na Internetu što je očekivano jer se radi o mladoj populaciji. Iznimno je važno da je na drugom mjestu preporuka od rodbine i prijatelja. Relativno je mali udio (9,93%) onih turista koji su u destinaciji ranije boravili, pokazalo je, među ostalim, istraživanje koje je Zadarska županija platila 21 tisuću kuna.
