ZADAR– Grad Zadar je s rokom od svega 16 dana objavio javni poziv zainteresiranima za pretvaranje plinova s deponije u Diklu u električnu energiju.
Ugovor o poslovnoj suradnji sklopit će se s onim koji Gradu Zadru ponudi najveći postotak od ukupnog prihoda koji se ostvari prodajom proizvedene električne energije. Taj netko bi imao obvezu projektiranja, izgradnje, održavanju i korištenju sustava otplinjavanja deponijskog plina na odlagalištu Diklo iduće 22 godine.
Nadležnima u Komunalnom odjelu postavili smo pitanje gdje je studija isplatljivosti takvog posla, odnosno te temelju koje analize barataju s postotkom plina u aktivnom dijelu deponije.
Od “friškog” zamjenika pročelnika Hrvoja Šarića, zaduženog za zaštitu okoliša, doznali smo kako je to pionirski pothvat. I to nakon što su u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zaključili da zbog sporosti sanacija moguće je odvojiti otplinjavanje kao neovisan proces.
Suprotno ministru Tomislavu Ćorića koji je u Diklu najavio kako bi se već ove godine započelo sa sanacijom tog, trećeg po veličini odlagališta smeća u Hrvatskoj, zamjenik Šarić napisao nam je kako sanacija odlagališta Diklo ne bi započela sljedećih 4 – 5 godina.
“To bi značilo nastavak svih onih tegoba koje trpi okolno stanovništvo. Samo za informaciju, prema podacima iz Idejnog projekta sanacije odlagališta Diklo, svaki sat u zrak odlazi oko 2000 m3 plina, navodi se u informaciji zamjenika pročelnika.Kako je moguće napraviti otplinjavanje bez da se čeka sanacija (koja je najvećim dijelom financirana sredstvima EU), Grad Zadar je prvi u Hrvatskoj odlučio to uraditi. I zato je raspisan javni poziv, navodi Šarić, dipl.ing strojarstva.
Za sanciju deponije Diklo postoji samo idejno rješenje, predstavljeno 2016. godine kada je predviđeno da će se deponija zatvoriti 2019. Godina i početi sanacija. Na osnovu tada prikupljenih podataka, rečeno je kako mjesta za odlaganje još 20 tona otpada ima do kraja ove godine. Zbog toga je dolaskom ministra Ćorića početkom ove godine u Diklo dogovoreno otvaranje novih ploha.
Jer Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjima tek sad je u izvjesnoj perspektivi od 36 mjeseci do vjerojatnije četiri godine. A o njegovom otvaranju ovisi kad će biti zatvorena deponija Diklo.
“Ako se pojavi adekvatni partner to znači da bi se u roku od jedne godine zaustavilo zagađivanje metanom koji bi se zajedno s ostalim sastavima plina koristio za proizvodnju električne energije, optimističan je Hrvoje Šarić. Grad Zadar ne snosi nikakvu odgovornost ukoliko količina, kvaliteta i kontinuitet proizvodnje plina ne zadovolji potrebe za proizvodnju električne energije, dodaje zamjenik pročelnika.
A hoće li se ostvariti koristi koje bi imao Grad Zadar: rješenje problema okolnog stanovništva, smanjenje, troškove sanacije te određena naknadu za korištenje odlagališnog plina, znat će se na otvaranju ponuda za posao pretvaranja plina u struju.
