Koliko otpada ostavljaju turisti? Koliko od njih koristi javni prijevoz, te koliko troše vode i struje? Koja se količina hrane i pića lokalnih proizvođača konzumira u sezoni i koji broj radnih mjesta turizam otvara? Ovo su samo neka od pitanja na koje Zadar kao turistička destinacija još nema konkretan odgovor.
To se pokušalo promijeniti kroz EU projekt InnoXenia čiji su rezultati predstavljeni upravo na Svjetski dan turizma, 27. rujna. U sklopu projekta punog naziva “Innovation in Tourism in the Adriatic-Ionian Macroregion” zadarska INOVAcija na raspolaganju je imala 109 tisuća eura i 21 mjesec za uspostavu inovativne turističke platforme.
– Prikupljenim podacima želimo prikazati realnu sliku turističkog sektora i uvidjeti potencijalne probleme kako bi pronašli najbolji način kojim bi se on poboljšao, naglasila je na završnoj konferenciji na Novom kampusu Sveučilišta u Zadru voditeljica projekta Anamaria Mađerić.
INOVAcija je bila jedini hrvatski predstavnik u projektnom konzorciju od devet partnera i tri pridružena partnera iz sveukupno šest država Jadransko – jonske regije.
– Sve te zemlje nemaju istu priču. Talijani tako, primjerice, nisu mogli shvatiti kako ne možemo prikupiti ove podatke koji su ključni za donošenje odluka. Na temelju tih podataka moramo donijeti odluku kakvog turista želimo. Kao profesorici važno mi je da moji studenti imaju od čega živjeti nakon fakulteta. Da bi se to postiglo, mi moramo postati svjesni kad treba prestati trošiti zalihe i povećati učinkovitost, istaknula je Božena Krce Miočić s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti.
Suradnik u nastavi Šime Lugović, koji je bio zadužen za prikupljanje podataka, predstavio je EFIS sistem i indikatore za upravljanje održivosti u određenoj destinaciji. Prikupljanje podataka nije baš teklo lako – ispunjeno je ukupno 28 anketa, većinom od strane hotelskih objekata i predstavnika javnog sektora.
– Ako imate podatke, pošaljite ih. Mi spremno čekamo da ih obradimo, pozvao je prisutne Lugović.
Gabrijela Vidić sa sveučilišnog odjela baziranog na turizmu prenijela je dojmove s Generalne skupštine Svjetske turističke organizacije na kojoj je Sveučilište u Zadru postalo pridruženi član UNWTO-a.
– Očuvanje okoliša sve više preuzima kategorija lokalne zajednice o kojoj se u Hrvatskoj još ne promišlja dovoljno. Ako lokalni stanovnici izbjegavaju Poluotok preko sezone, to je jedan od indikatora. Moramo se onda zapitati kakva smo turistička destinacija i što ćemo vratiti zajednici, istaknula je Vidić navodeći inovativni pristup Novog Zelanda koji je u svoju kampanju uključio lokalnu zajednicu na način da svaki dan donosi novu poruku i poziv mještanina. Jedan od uspješnijih primjera u brendiranju je i susjedna Slovenija koja je uvrstila zelenu boju u sve aspekte promocije.
– Mi moramo pronaći svoju marketinšku strategiju, ali prije svega popisati i vidjeti što imamo, te što je od toga dobro, a što nije, istaknula je Vidić.
Probleme u kreiranju tog popisa naglasila je i Krce Miočić ističući kako se sve na kraju svede na vodeću osobu određene ustanove. No to ne bi trebalo biti pitanje osobe, već cijelog sustava, poručila je Krce Miočić.
Podršku zajedničkoj suradnji pri prikupljanju podataka izrazili su pročelnik gradskog Upravnog odjela za gospodarstvo, obrtništvo i razvitak otoka Ivica Katić, županijski pročelnik za gospodarstvo, turizma, infrastrukturu i EU fondove Lovro Jurišić, te predstavnici Županijske komore Zadar, Lučke uprave, Jadrolinije i PU zadarske koja je Sveučilištu, za pohvalu, dostavila detaljne podatke o povećanju kriminaliteta tijekom sezone.
Katić je na primjeru regulacije građevinskih radova tijekom turističke sezone istaknuo važnost podataka za donošenje odluka.
– Turistički djelatnici bi htjeli da zabrana izvođenja radova traje 7 mjeseci, a građevinari da je uopće nema ili da je područje obuhvata što manje. Zbog toga smo od mjesnih odbora zatražili podatke o broju apartmana te na temelju toga definirali zonu zabrane, istaknuo je Katić, dok je Jurišić obećao bolju komunikaciju i vođenje podataka nakon prelaska Ureda državne uprave pod Zadarsku županiju.
– Pred nama su koraci koje moramo volonterski odraditi na dobrobit zajednice, zaključio je Tomislav Klarin sa Sveučilišta u Zadru.
