Više od mjesec dana prošlo je od kada su započeli radovi na EU projekta uređenju Muraja, odnosno dijela zadarskih bedema koji su kao dio kulturne baštine uz uobičajenu zaštitu dobili pojačanu od UNESCO-a.
U ime Konzervatorskog odjela u Zadru, koji provodi nadzor nad građevinskim radovima i arheološkim istraživanjima, na našu se zamolbu očitovala konzervatorica Barbara Peranić. Od nje smo doznali što je do sada otkriveno u dubokom arheološkom sondiranju nakon što je dignut asfaltni sloj s Muraja. Ispod njega su nađeni (ne)očekivani plaštevi prošlosti.
– U radovima rekonstrukcije ulice Bedemi zadarskih pobuna na zadarskim gradskim zidinama istražene su tri arheološke sonde kako bi se utvrdila struktura i karakter slojeva i nalaza unutar nasipa bedema. Sve tri sonde otvorene su cijelom širinom bedema, od zida do zida, te u dužinu od 5 do 7 metara. Istraživanja je provela tvrtka Arheolog d.o.o. iz Ugljana. Istraživanja su tek završena i izrada stručnog izvještaja je još u tijeku, pa su rezultati koje navodim još uvijek preliminarni, tehnički je uvod u arheološku priču zadarske prošlosti:
“U prvoj arheološkoj sondi, pozicioniranoj na samom početku kortine između bastiona Moro (sv. Marcele) i bastiona sv. Roka otkriveni su ostaci poštanske ceste dovršene 1878. godine. Na ovom dijelu ta je cesta tipa kaldrme, izgrađena okomito položenim priklesanim kamenom koji obrubljuje polja ispunjena neobrađenim kamenom i žbukom. Sačuvana je djelomično jer je s tri strane oštećena recentnim instalacijama. Ti ostaci ceste ostat će sačuvani ispod budućeg popločenja.
Druga arheološka sonda otvorena je na početku nekadašnjeg bastiona sv. Dimitrija ali u dva dijela kako ne bi oštetila korijenje stabala i infrastrukturu. Od poštanske ceste ovdje je dokumentiran rubnjak i skromni ostaci podloge, te je potvrđeno da je zid prema luci začelje odnosno stražnji zid nekadašnje Carinarnice porušene u Drugom svjetskom ratu.
U slojevima ispod poštanske ceste otkriveni su tragovi intervencija iz razdoblja gradnje Carinarnice (1877.) koja je na 1. katu sa stražnje strane imala izlaz na bedeme.
Treća arheološka sonda otvorena je uz srednjovjekovni bedem kod Lančanih vrata i Velikog arsenala. On je ovdje očuvan kao povezni zid (kortina) između bastiona Kaštela i nekadašnjeg bastiona sv. Dimitrija, s unutrašnje strane ojačan nasipom. Istraživanjem je utvrđeno stanje očuvanosti srednjovjekovnog bedema koji je na pojedinim mjestima sačuvan visoko, gotovo do razine uklonjene asfaltne ceste. U sondi su, na dijelu između platana uz Veliki arsenal, također otkriveni rubnjaci i djelomično sačuvana podloga poštanske ceste.
Preliminarni rezultati istraživanja u sve tri sonde pokazuju sljedeće: ispod suvremene asfaltne ceste nalazi se još jedan sloj asfalta iz razdoblja obnove grada nakon Drugog svjetskog rata, odnosno s kraja 1950-ih i početka 1960-ih godina, kojem odgovaraju parapeti – ogradni zidovi koji su to doba obnovljeni i ožbukani. Ispod te ceste nalazi se cesta iz 1930-ih godina, odnosno vremena talijanske uprave, izgrađena od cementne mješavine, kada su podignuti i nogostupi sa “bazenima” za stabla i javna rasvjeta. Ispod nje nalazi se poštanska cesta dovršena 1878. godine. Sačuvana je samo mjestimično i to, osim u prvoj arheološkoj sondi, u vidu rubnjaka i podloge. Ispod te ceste je sloj nasipa od smeđe zemlje različite debljine, od oko 50 cm u trećoj sondi do oko 2 m u drugoj sondi. U tom nasipu pronađeni su ulomci glaziranog keramičkog posuđa iz razdoblja od 16. do 18. stoljeća, dva mletačka bakrena novčića kovana za Dalmaciju, jedan novčić iz 1816. godine i jedan iz 1860-ih godina. Ispod ovog nasipa, u kojem su sporadično pronađeni i ulomci rimske keramike, nalazi se izvorni nasip iz vremena gradnje bedema od žuto-smeđe glinaste zemlje koji je sterilan i u njemu nema arheološkog materijala i koji je donja granica arheološkog istraživanja.
Po dovršenju istraživanja i izradi dokumentacije sve su arheološke sonde zatrpane kako bi se omogućili daljnji radovi. Osim arheološkog istraživanja nad svim zemljanim radovima unutar cijelog obuhvata projekta obavezan je arheološki nadzor koji provodi Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Prilikom nadzora nad skidanjem sloja nasipa ispod suvremene asfaltne ceste na pojedinim su mjestima utvrđeni ostaci poštanske ceste koji su očišćeni i dokumentirani, te će ostati očuvani ispod novog popločenja. Između bastiona sv. Roka i bastiona sv. Marcele otkriven je dugačak zid paralelan sa zidom vanjskog plašta bedema, probijen izgradnjom Novih vrata, koji je još u fazi istraživanja, ali je očito ili dio izvorne fortifikacije 16. stoljeća ili intervencija u 17. stoljeću.
Arheološki nadzor kontrolirat će i vađenje dva panja već ranije otpilanih crnika kako bi se očistio i dokumentirao zid bedema ispod njih, te utvrdilo njegovo stanje. Drvored crnika koji je sastavni dio vizure gradskih bedema se čuva, te obnavlja prema potrebi, izvijestila nas je konzervatorica Barbara Peranić uz foto – dokumentaciju.
