Na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru danas je predstavljen deseti broj Rostre, časopisa studenata povijesti Sveučilišta u Zadru. Publikacija je pokrenuta s ciljem stvaranja platforme za studente povijesti i povijesti srodnih disciplina, kako bi razvili odgovarajuća znanja i akademske vještine. Rostra već godinama služi kao medij povezivanja studenata unutar granica Republike Hrvatske, ali i šire. Tako se osim studentskih radova i u ovom broju mogu pronaći intervjui s renomiranim domaćim i stranim povjesničarima, kaže glavna urednica Maja Raguž.
Novu Rostru s glavnom urednicom predstavili su profesori s Odjela prof. dr. sc. Anamarija Kurilić, prof. dr. sc. Mladen Ančić i doc. dr. sc. Branko Kasalo, dok je pročelnik Odjela doc. dr. sc. Zlatko Begonja u uvodnoj riječi rekao kako je časopis zrcalo uspješne studentske inicijative i suradnje sa znanstvenim i nastavničkim osobljem.
– Zainteresirani čitatelji ovdje mogu pronaći raznolikost povijesnih i društvenih tema, lišenih svakoga oblika predrasuda, što je ključni preduvjet za stjecanje statusa objektivnog izvora. Pored toga ovo je jedan od okvira kojim se promovira pravo na slobodno istraživanje, promišljanje i kritičko sagledavanje predmeta interesa, i ne samo to nego i dužnost da se aktivnosti u tom pogledu provode dublje i svestranije, ističe Begonja.
Dr. Ančić rekao je kako bi u njegovo vrijeme bilo nezamislivo da se u studentskom časopisu objavi članak o ratu u Japanu iz 12. stoljeća (Karlo Kimer: Gempjeski rat u Japanu od 1180. do 1185. godine).
– Studenti su u moje vrijeme učili iz knjiga koje su bile Sveto pismo i morale su se znati napamet. Najveći problem u to doba bilo je pronaći informacije, a danas sjednete pred računalo i imate obilje informacija. Činjenica da je jedan od studenata obradio Gempjeski rat iz 12. stoljeća pokazuje da se svijet stubokom promijenio, s čime se mi stariji teško nosimo. Zapanjilo me što je dosta autora s drugih sveučilišta, što također pokazuje namjeru da se izađe iz okvira i dosegne standard znanstvenih radova, rekao je Ančić, pohvalivši i svijest studenata o povijesnim izvorima, odnosno o tome da dokument iz 13. stoljeća nije nužno istinit, nego je odraz različitih kompromisa iz tog vremena.
U nizu zanimljivih radova dr. Kurilić izdvojila je onaj autora Josipa Ralice o galskom poglavici Vercingetoriksu, kojega je porazio Gaj Julije Cezar.
– O njemu je dosta pisano, više nego o nekim drugim Cezarovom protivnicima. Vrlo je vjerojatno da je Cezarova priča subjektivna, s ciljem da se neprijatelj prikaže moćnim, a Cezarova pobjeda još većom. Vercingetoriks je jedan muški pandan Marijani u Francuskoj, koji se u suvremenom konceptu nekritički veliča, rekla je Kurilić. Predstavila je još neke radove iz Rostre, poput onog o Leonardu da Vinciju kao protoarhitektu moderne vojne tehnologije, čiji su izumi uspoređeni s onima koji se u sličnu svrhu koriste u suvremenoj vojnoj povijesti.
Časopis je dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa Hrčak.
