Malo je reći da je koronakriza “bacila na koljena” kako hrvatski, tako i zadarski turizam. Iako je baš jučer na koordinacijskom sastanku direktora HTZ Kristjana Staničića i 28 zadarskih partnera iznesena brojka kako je Zadarska županija dostigla brojku od čak 67% lanjskog prometa, a prvi je čovjek hrvatskog turizma na pitanje o Nizozemcima i narančastoj listi iznimno optimističan, sveučilišni profesor i predsjednik zadarske udruge turističkih vodiča “Donat” Vinko Bakija smatra da situacija nije toliko dobra koliko naizgled te brojke pokazuju. Naš sugovornik pri tome u vidu najviše ima strukturu spomenutih gostiju te činjenični izostanak kulturnih posjetitelja Zadra. Više u intervjuu u nastavku:
Baš u doba predsezone nastupilo je u Hrvatskoj vrijeme “lockdowna”, odnosno razdoblje korone kada je gotovo sve ugašeno, što uključuje i posao turističkih vodiča. Kolike gubitke i štetu oni broje?
Gubici koje turistički vodiči Zadra do ovog trenutka trpe su veliki, odnosno mogu kazati da je za veliku većinu turističkih vodiča virusni pandemonij uzrokovao stopostotne gubitke u prihodima. Predsezona za hrvatski turistički sustav ujedno je i prvi dio glavne sezone za segment kulturnog turizma koji praktički ne postoji bez turističkih vodiča. Turističko vođenje je naime, kompetencija i socioekonomska aktivnost kreativnog interkulturološkog komuniciranja s ciljem stvaranja pamtljivog i transformirajućeg iskustva turista u dodiru s materijalnom i nematerijalnom baštinom našeg Zadra. U cijelosti su izostali turisti koji Zadar posjećuju na autobusnim turama kao i posjetitelji s kruzera, a to je veliki gubitak za turističke vodiče.
Možete li reći da se nakon spomenutog razdoblja situacija poboljšala (vođenje pod maskama)?
Trebam biti korektan pa kazati da je s nastupom glavne turističke sezone, odnosno tijekom srpnja a vjerojatno i tijekom kolovoza, situacija donekle promijenjena i to na bolje. Međutim, vodiči koje ćete u ovom trenutku susresti s manjim grupama posjetitelja, su gotovo u cijelosti iz Njemačke i Austrije. Dakle, turistički vodiči koji vode na njemačkom jeziku će tijekom glavne sezone imati nešto posla. Radi se o osjetno smanjenim grupama do dvadesetak posjetitelja koji mogu tražiti usluge turističkog vođenja po Zadru ili preko organizatora putovanja/turoperatora ili samostalno.
Iskreno, vođenje pod maskama je interkulturološki i komunikacijski nonsens. Nema vođenja pod maskama. Interpretacija i storytelling kao temeljni alati za prenošenje i oblikovanje informacija o našoj povijesti, sadašnjosti i budućnosti – što posebno zanima naše posjetitelje, ne postoje bez sinergijskog spoja verbalnog, paraverbalnog i neverbalnog komuniciranja s turistima. Svi turistički vodiči i prije ove globalne krize po naravi svog posla, drže fizičku distancu s turistima jer bi u protivnom nekima doslovno parali uši svojim govorom. Isto tako, turistički vodiči nastoje koliko god je to moguće izbjegavati mikrolokacije u gradu na kojima dolazi do grupiranja većeg broja ljudi. No to i nije neki problem jer je Zadar toliko bremenit baštinom da se na svakom uglu mogu kreirati višestruke interpretacijske mogućnosti i našim posjetiteljima otkriti kulturne sastavnice koje čine predivni mozaik kulturnog identiteta našeg grada.
Čuli smo mnogo predviđanja kakva će sezona biti, a sad je vrijeme kada smo ušli u “špicu”, pa svi komentiraju da se prethodnog vikenda grad napunio. Možete li komentirati trenutno stanje u zadarskom turizmu i je li ono zadovoljavajuće s obzirom na cijelu situaciju?
Zadar i naša Županija imaju i imat će neke rezultate tijekom ove glavne, kupališne sezone jer mi prvenstveno i jesmo kupališna turistička destinacija. Smatram da situacija nije zadovoljavajuća, a posebno ne za segment kulturnog turizma. Izostali su najvažniji kulturni turisti koji nam dolaze poglavito iz zapadnih i sjeverozapadnih emitivnih tržišta kulturnog turizma, i to će se dugoročno na negativan način odraziti na kvalitetu i sadržajnost naših proizvoda, usluga i iskustava koje ćemo nuditi budućim turistima. Pravo je pitanje koliko je i kakva struktura potrošnje naših današnjih gostiju. Ali odgovor na to pitanje možemo dobiti samo kroz znanstveno istraživanje kupovne moći i potrošačkih navika turista u ovom neuobičajenom i kako sam jednom kazao disfunkcionalnom turizmu kojega živimo. Čini mi se da ćemo ipak na kraju godine zaključiti da se radi o reliquiae reliquiarum našeg turizma, a posebno onoga što bismo mogli i trebali postići.
Nadate li se boljoj situaciji s poslom u posezoni, odnosno u rujnu i listopadu?
Iskustveno govoreći, ja sam čvrsti skeptik u odnosu na ovogodišnju posezonu i ono što bi se iz nje u gospodarskom smislu moglo izvući. Volio bih da griješim, ali ova rastuća neizvjesnost ne može se samo tako ni deklarativno ni suštinski otkloniti.
Smatrate li da će sezone 2021. sve vratiti kako je bilo ili ćemo još osjećati posljedice epidemije, u turističkom smislu? Jesu li nam “ruke vezane” ili možemo nešto napraviti po tom pitanju?
Čini mi se da će se negativne posljedice ove globalne pandemije odraziti i na turističko poslovanje slijedećih nekoliko godina. Najtužnije je što ćemo postati snažni ovisnici o zajmovima, kreditima i rebalansima kredita, kao i drugim oblicima institucionalne pomoći, i to kroz jedan duži period. A to će onda značajno umanjiti ulaganja u kreativne ideje i pojedince, inovativnost i kvalitativne iskorake u osmišljavanju budućih proizvoda, usluga i iskustava koje bismo trebali ponuditi turistima 21. stoljeća s ciljem ostvarivanja najboljih mogućih ishoda za lokalnu zajednicu uz zadržavanje održive konkurentske prednosti na turističkom tržištu.
Mislim da turizam kojega smo imali do jučer, kroz ovu podržavanu krizu odlazi u zaborav. Siguran sam da turizam 2021. neće biti povratak na staro, na uobičajeno “perušanje turista” tijekom par ljetnih mjeseci, već ulazak u jedno strukturno i konceptualno drugačije poimanje korištenja slobodnog vremena. Budućnost pripada onima koji se mijenjaju, a to će se možda u turizmu vidjeti prije nego u drugim socioekonomskim kontekstima društvene realnosti. Sve drugo je puki populizam garniran bezbrojnim ispraznicama, a temeljen na partikularnim interesima.
