Održavanje srednjovjekovnih zidina koje su 2017. godinu dobili zaštitu UNESCO-a, u praksi se svodi na čišćenje zadarskih bedema od korova i zelenila. Uređenje Muraja nema veze s UNESCO-om jer se projekt dogodio nakon što je iz EU osigurano financiranje.
I dok nekima smeta nova zaštitna ograda, drugima staklena nadogradnja Muzeja antičkog stakla, u vizuri na dio zidina, poznatijih kao Muraj, “oči bodu” naslage crnila koje klize niz kameni zid. Na prvu bi izgledalo da se radi o otpadnim vodama, odnosno kanalizaciji, ali se radi o oborinskim vodama koje cure i slijevaju se na potezu ispod Narodnog lista, sve do autobusne stanice podno bedema.
Direktor Odvodnje Grgo Peronja nam je rekao kako to nije u njihovoj nadležnosti, jer se radi o privatnom objektu, čiji bi vlasnik sam trebao to riješiti.
– Nama nisu dali niti da uđemo kamionom kako bi ispitali situaciju kada smo imali prigovor građana, dodaje direktor Odvodnje.
Jedini koji ih može prisiliti da riješe svoj komunalni problem na štetu javnog dobra koje je na popisu svjetske baštine, jesu konzervatori. Oni su tražili od Grada Zadra da odustane od parkiranja uz bedeme (samo uz Liburnsku i Obalu kralja Tomislava) pod firmom UNESCO-ve zaštite. Iz istog razloga konzervatori ne daju Gradu Zadru suglasnost da radi montažna garaža na Đilu, ali bi barem mogli natjerati vlasnika građevine da srede svoje oborinske vode.
To crnilo ide na račun Grada Zadra koji, naravno, još uvijek nije donio, a niti počeo raditi Plan upravljanja zidinama koje je Venecija izgradila zbog zaštite od Turaka. A danas ni s UNESCO-om, gradske vlasti nisu u stanju zaštiti to povijesno naslijeđe.
Dokaz tome je podsjećanje gradskog vijećnika SDP-a Daniela Radete na urušeni bedemi prema Ravnicama. Točnije na ulazu u Perivoj Vadimira Nazora. Bilo je to u rujnu 2017. godina, kada se unutrašnji zid “strmoglavio” uslijed poplave.
Pročelnik za komunalne poslove Robertino Dujela tada je najavio postavljanje drvenog potpornja koji bi također mogao popustiti od puste vlage i prebacio lopticu na Odjel za graditeljstvo. No, tamo nikako da taj sanacijski zahvat u dvije godine dobije prioritet, pa je Dujela u odgovoru na pitanje SDP-ovog vijećnika na božićnoj sjednici najavio kako će se “sanacija dogoditi u suradnji s Odjelom za kulturu jer su bedemi pod zaštitom UNESCO-a”. A novac kojeg ima unutar svog resora, prema navodu pročelnika Dujela, isključivo je za interventne zahvate manjeg opsega.
Sanacija tog dijela bedema nije ni u planu Odjela za kulturu u kojem se pod zaštitom i obnovom kulturno – povijesne baštine s 30 tisuća kuna “sufinancira i financira pjeskarenje sjeverozapadnog pročelja palače Girardi, zgrade u kojoj prostore koristi Matica hrvatska”. Projekt pjeskarenja Matica je uz suglasnost Grada prijavila na natječaj Ministarstva kulture RH od kojeg se očekuje sufinanciranje preostalog dijela potrebnog troška, navodi se u programu pročelnice Dine Bušić.
