Nekadašnji ravnatelj Srednje škole Biograd i potpredsjednik ogranka Matice hrvatske u Zadru Božo Došen objavio je knjigu “Rječnik Radošinovca i okolice”, s akcentuiranim leksikom i primjerima iz života, a u izdanju ovog ogranka.
Sami naslov je simboličan jer govori o mjestu koje su nekada zvalo Radošinovci, odlukom benkovačkog Gradskog vijeća preimenovano je u Radašinovce, o tome su odlučivali na referendumu i sami mještani, dok Došen tvrdi da nije točno ni jedno ni drugo, već – Radošinovac. To temelji na povijesnim knjigama, šematizmima Zadarske nadbiskupije i drugim starijim izvorima, u kojima se mjesto zvalo Radošinovac, eventualno Radošinovci.
Došen navodi kako je bilježenje riječi za svoj rječnik obavio u zadnjem desetljeću 20. i u prvih petnaest godina 21. stoljeća. “Vjerujem da je u životu, a posebice u životu ratara i pastira Radošinovca jezik bio i ostao ono po čemu se taj i takav pastir i ratar prepoznavao”, piše Došen i napominje kako Rječnik svjedoči o opstojnosti Hrvata na ravnokotarskim prostorima. U Rječniku je nekoliko tisuća riječi koje su protumačene suvremenim hrvatskim riječima te potkrijepljene primjerima iz pučkoga živog govora. Najopsežniji dio govori o porijeklu prezimena, s geneaološkim prikazima, u kojima nije izostavljena niti jedna osoba koja je uz ovo selo vezana od 19. stoljeća.
Recenzent knjige Josip Lisac ističe kako su novoštokavski ikavski govori općenito, a i govori tog dijalekta u zadarskom zaleđu, donedavno bili uglavnom nezastupljeni u leksikografskoj literaturi hrvatskoga jezika. Situacija se mijenja te su se nedavno pojavili rječnici Jasenica, Popovića i Bukovice. Osim leksika objavljeni su prilozi o prošlosti Radošinovca, opisan radošinovački govor, obrađeni naglasak, glasovi i oblici tog govora.
Došen je autor više knjiga, među kojima i monografije “Porušene crkve Zadarske nadbiskupije tijekom Domovinskoga rata”.
